Na što smo se najviše žalili?

Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine tijekom prošle godine zaprimila je 2.977 žalbi, od kojih se najveći broj odnosi na povrede građanskih i političkih prava (1.718 ili 57,7 posto), a to su osnovna prava kao što su pitanje identiteta, imena, biračka i izborna prava te pitanje prebivališta ili pitanja funkcioniranja sudova i pravosuđa.

''Ako ti stubovi vlasti ne funkcioniraju, onda su narušeni principi vladavine prava'', istaknula je danas ombudsmen Jasminka Džumhur prilikom prezentacije Godišnjeg izvještaja o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH.

Nakon žalbi u vezi s povredom građanskih i političkih prava, slijede žalbe za kršenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava (738), prava pritvorenika i zatvorenika (168), zatim diskriminacija (152), kršenja prava djece (139), povrede prava osoba s invaliditetom (53) te povrede prava nacionalnih i vjerskih manjina (9).

Ljudska prava

Kako je Džumhur naglasila na današnjoj pres-konferenciji, ombudsmeni su u prošloj godini zabilježili da ljudska prava u BiH nisu element koji se uzima u obzir prilikom donošenja strateških odluka.

Pojasnila je da sporost zakonskih reformi, ako se pogleda broj donesenih zakona u svim parlamentima na svim razinama, za posljedicu ima sustavna kršenja prava građana, čak i u slučajevima kada te reforme nemaju bilo kakve političke konotacije.

Također je naglasila da se zanemaruje činjenica da kršenje ljudskih prava košta i da ima visoku cijenu, ne samo u materijalnom smislu već u smislu opstanka demokracije, a samim tim i društva u cjelini.

''Plaćanje odšteta za kršenje ljudskih prava za neizvršavanje sudskih odluka ide na teret svih građana i uzima se iz proračunskih sredstava koja plaćaju građani'', kazala je ombudsmen.

Ukazala je i na činjenicu da su u prošloj godini pokazatelji ukazali na to da su u posebno ugroženoj kategoriji određene grupe građana kao što su djeca, osobe s invaliditetom i povratnici.

''Osim toga, neriješena pitanja iz prošlosti su teško breme za ovo društvo. Neshvatljivo je kako ne možemo jednom zauvijek riješiti pitanje statusa žrtava civilnog rata'', istaknula je.

Glas naroda

Džumhur je poručila da ombudsmeni predstavljaju glas naroda koji, nažalost, teško dopire do donositelja odluka, što otvara pitanje ostvarivanja prava te njihovih zagovaranja i promoviranja. Ombudsmen Nives Jukić navela je da se godinama ponavlja najveći broj predmeta koji se odnose na rad sudova, gdje se, prije svega, misli na neprimjerenu dužinu trajanja sudskih postupaka te neizvršenje pravomoćnih sudskih odluka.

Također, dodala je da su statistički pokazatelji ukazali na veliki broj žalbi koje se odnose na rad javne uprave te da su žalbe iz ove oblasti ukazivale na povredu načela upravnog postupka propisanih Zakonom o upravnom postupku FBiH i Zakonom o opštem upravnom postupku RS-a.

Po mišljenju ombudsmena Ljubinka Mitrovića, stanje u pogledu ljudskih sloboda i prava u BiH nije ništa gore u odnosu na zemlje u okruženju, ali i druge evropske zemlje.

Naveo je da je Institucija ombudsmena prošle godine izdala 267 preporuka, od čega je 59 ocijenio frustrirajućim i problematičnim, jer se radi o preporukama gdje nisu dobili nikakav odgovor. Samo ove predmete istakao je kao problematične, jer je u ovim slučajevima pokazana neodgovornost i neuvažavanje institucije ombudsmena.

Od ukupnog broja preporuka njih 67 nije realizirano, što, po mišljenju Mitrovića, nije zabrinjavajuće, jer u BiH se ne poštuju odluke Ustavnog suda te vrhovnih i redovnih sudova.

Kako bi osigurali veći stupanj poštivanja njihovih preporuka, Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH je pokrenula određene aktivnosti kao što su posjete i sastanci s predstavnicima određenih organa, između ostalih i onih koji nisu uvažili preporuke ili se uopće nisu oglasili.

Mitrović je istaknuo da ono što Institucija ombudsmena želi poručiti jeste da ne traže ništa što nije zdravorazumski te da se radi o čovjeku koji traži ostvarenje svojih prava. Kada se radi o preporukama, još je dodao da je u potpunosti realizirano 84 preporuka, a 14 djelimično, što čini više od jedne trećine ukupnog broja.

Ono što planiraju uraditi u narednom periodu jeste rad na kvalitetu preporuka, koji, kaže, nije zadovoljavajući, tako da će ih učiniti jasnijim i nedvosmislenim.