Na mostarskim ulicama zavijorile zastave BiH

Bosna i Hercegovina danas slavi Dan državnosti.Na nekadašnjoj crti razdavanja u gradu na Neretvi istaknute su zastave BiH.

Na polovici teritorija Bosne i Hercegovine ponedjeljak se obilježava kao praznik posvećen danu 25. studenoga 1943. godine kada je održano prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća BiH (ZAVNOBiH) i time postavljeni temelji obnove njene državnosti unutar buduće jugoslavenske zajednice, no vlasti Republike Srpske taj datum odbacuju.

Kao i svih godina nakon 1992., taj datum tek je povod za nove prijepore o tome kakva je BiH država i što je njezina budućnost.

U Federaciji BiH 25. studenoga je praznik i neradni dan, a u Republici Srpskoj taj datum vlasti ignoriraju iako su se, primjerice, u Mrkonjić-gradu u kojemu je i održano zasjedanje ZAVNOBiH-a u ponedjeljak okupili članovi udruge koja okuplja preživjele pripadnike antifašističkog pokreta (SABNOR) i njihove štovatelje.

Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija ocijenio je kako bi brojni sadašnji problemi u zemlji mogli biti lakše riješeni kada bi ona funkcionirala na zasadima vrijednosti oko kojih je još prije 70 godina postignuta suglasnost.

"Da se netko sjetio i u Daytonski ustav Bosne i Hercegovine uvrstio dijelove ili cijelu deklaraciju Drugog zasjedanja ZAVNOBiH-a, danas uopće ne bi bilo potrebe da razgovaramo o provedbi presude „Sejdić – Finci", ocijenio je Lagumdžija.

Podsjetio je da je u dokumentu iz 1943. godine jasno stajalo da "aktivno i pasivno izborno pravo ima svaki građanin i građanka koji su navršili 18 godina života".

Sadašnje odredbe ustava BiH zapravo ta prava ograničuju jer pripadnicima nacionalnih manjina ne dopuštaju kandidiranje za članove Predsjedništva BiH i za zastupnike u Domu naroda parlamenta BiH što je i Europski sud za ljudska prava ocijenio nedopustivim te je zatražio izmjenu ustava i izbornog zakona.

Politički lideri u BiH o rješenju tog problema već mjesecima bezuspješno pregovaraju, prenosi Hina.

Onima koji danas niječu ZAVNOBiH Lagumdžija je poručio kako ni oni nemaju drugog izbora osim da na istim načelima kakva su definirana 1943. traže zajednički dogovor i odluke u interesu svih naroda i građana, koje će doprinositi daljoj integraciji BiH.

Izravna adresa kojoj su takve poruke upućene bez dvojbe je predsjednik RS Milorad Dodik koji je i najglasniji osporavatelj obilježavanja 25. studenog kao Dana državnosti BiH. Ove je godine odlučio "naružiti" i Visokog predstavnika za BiH Valentina Inzka te posebnog predstavnika Europske unije u BiH Petera Sorensena zbog njihova sudjelovanja u obilježavanju tog blagdana.

U otvorenom pismu poručio im je kako je to zapravo blagdan koji nema zakonsku utemeljenost jer sadašnja BiH nema veze s onom stvorenom u Drugom svjetskom ratu, a Komšića i "muslimane" Dodik je optužio za krivotvorenje povijesti.

"Licemjerno je da se danas ZAVNOBiH obilježava kao Dan državnosti, jer su se muslimani odrekli i Jugoslavije i AVNOJ-a, kojega danas i ne spominju", napisao je Dodik i ustvrdio kako su zapravo samo Srbi bili antifašisti.

"Notorna je činjenica da su svi ustanci protiv fašizma u BiH podignuti u mjestima s većinskim srpskim, a nijedan s većinskim muslimanskim stanovništvom", stoji u Dodikovu kratkom tečaju novije povijesti.

Hrvatima je također "prišio" sličnu etiteku iako neizravno.

Ocijenio je kako bi "muslimani" bili potpuno usamljeni u obilježavanju 25. studenoga "da je hrvatski narod bio u prilici izabrati autentičnog predstavnika u Predsjedništvo BiH umjesto Željka Komšića".

"Tako bi Bakir Izetbegović ostao usamljen u pokušaju prekrajanja povijesti. Ovako, tu je uvijek dežurni Komšić koji je, i ovoga puta, upotrebljen za krivotvorenje povijesti", napisao je Dodik u pismu na kojega se ni Inzko niti Sorensen nisu osvrnuli nego su odlučiti nazočiti svečanom prijemu u povodu dana državnosti BiH što su ga priredili Izetbegović i Komšić.