Na magistralnoj mreži u FBiH postoji 67% crnih dionica

''Na magistralnoj mreži od 2.000 km u Federaciji BiH ima oko 67 posto crnih dionica, odnosno mjesta s visokim rizikom na kojima se dogodilo puno prometnih nesreća'', rekao je u Osman Lindov, profesor na Fakultetu za promet i komunikacije Univeziteta u Sarajevu.

Zato bi, ističe, vozači, što još nije slučaj u Federaciji BiH, trebali biti informirani odnosno upozoreni da se nalaze na crnoj dionici, a to bi najlakše bilo izvodljivo pomoću navigacije u automobilu.

Po usvojenoj metodologiji, na magistralnoj mreži su nađene 122 crne točke koje su nastale kao posljedica događanja prometnih nesreća.

''Kao društvo trebalo bi biti svjesno da se na ovih 67 posto visokorizičnih dionica treba otkriti šta je pravi uzrok tih nezgoda, zašto je na toj dionici nastala crna točka i tek tada reagirati. Vidit ćemo jesu li ljudi griješili ili su možda vozila bila neispravna ili da je ambijentalno okruženje ceste bilo uzročnik prometnih nesreća'', navodi Lindov.

To što do sada ovo nije urađeno smatra propustom društva da osigura sigurnost svojih građana u prometu. Naglasio je da u BiH postoji svijest da samo policija treba provoditi i nadzirati promet.

''To nije točno. Prije svega bi upravitelji cesta i društvo kao cjelina morali pokušati kontrolirati promet onoliko koliko društvo može odgovoriti na to, neovisno od policije. Trenutno na 2.000 KM federalne magistralne mreže imamo instalirano oko 40 brojača prometa, a to su samo podaci koliko imamo protoka vozila na tim dionicama'', kaže Lindov.

S obzirom na to da se, nažalost, sva priča tu završava mišljenja je da se što prije treba krenuti da se iz jednog centra nadziru ove 122 crne točke i ''time doći do preventivnog djelovanja na tim dionicama ako imamo neadekvatno ponašanje vozača ili ukoliko konstrukcija podloge nije dobra na tom mjestu“.

Na taj način bi se blagovremeno reagiralo kako u naredne dvije godine ne bismo imali crnu točku na određenom mjestu. Nerješavanje ovog problema u Federaciji vidi u tome da BiH i cijelo društvo ne shvaćaju ulogu i značaj u prometu.

''Što podrazumijeva promet za jednu zemlju možda se shvaća jedino za vrijeme štrajkova kada se blokiraju prometnice'', ističe Lindov.

U Bihaću, Banja Luci, Sarajevu, Tuzli, Kladuši, Mostaru i Čapljini trenutno imaju postavljeni videonadzori pomoću kojih se nadziru raskrsnice.

''Postavljanje videokamera u svim gradovima BiH trebalo bi razvijati. Posebno u većim gradovima poput Sarajeva, Tuzle, Mostara trebaju se uspostaviti centri za upravljanje prometom pa da nam se ne događa da je jedna prometnica preopterećena, a druga ostaje prazna. Tako bi se građanima dala pravovremena informacija pomoću display-a ili nekih drugih frenkvencija da imaju alternativu i da se ne kreću drugom dionicom'', rekao je Lindov.

Uspostavljanjem centara za upravljanje prometa, zaključio je, godišnje se u svakom gradu mogu postići višemilijunske uštede, a prije svega olakšavanje kretanja ljudima u prometu.