Mostarski arheolozi: Lokacije se uništavaju jer ''eksponati'' u institucijama ništa ne znaju

''Ono što je najbizarnije u ovoj priči jeste činjenica da u ovim institucijama izgleda ne postoji niti jedna osoba koja bi mogla znati povijesni podatak o postojanju Lakišića harema na istoj lokaciji (harem je bio u funkciji sve do 1884.). Razlog tome je što u ovim institucijama, od ukupnog broja zaposlenih, broj zaposlenih arheologa je ravan nuli'', naveli su mostarski arheolozi reagirajući na vijest da su tijekom radova na kolektoru u Mostaru pronađene ljudske kosti.

Priopćenje koje us potpisali Riad Ćišić, mag. Argeologije, Edita Vučić, mag. Historije-umjetnosti i Arheologije, Marija Gavrilović, apsolventica Arheologije i Marko Barišić, mag. Arheologije, navodi se kako je neshvatljivo da se vode bilo kakvi radovi bez prethodnog konzultiranja i angažiranja arheologa.

''Grad Mostar je kroz preko stoljeća svoje povijesti uvijek bio društveni, ekonomski i umjetnički centar šireg područja južne Bosne i Hercegovine. U gradu koji je doživio promjenu različitih imperija i društvenih sustava također je bilo vrlo burno kad je riječ i o samoj urbanizaciji. S toga je apsolutno neshvatljiva činjenica da se, u ovako povijesno bogatom gradu, mogu izvoditi bilo kakvi građevinski radovi bez prethodnog konsultiranja i angažiranja arheologa. Ipak, u gradu Mostaru, danas u 21. stoljeću to je standardna praksa'', navode arheolozi.

Ovaj ''slučajni pronalazak'' antropoloških ostataka i fragmenta mezarskog nišana uslijed građenvinskih radova, navode arheolozi, dokazuju kako šute institucije koje se trebaju brinuti za zaštitu kulturno povijesnog naslijeđa.

''Institucije koje se bave, odnosno bi se trebale baviti proučavanjem, zaštitom i promoviranjem kulturno-povijesnog naslijeđa o tome šute. Zavod za zaštitu kulturno-povijesne baštine HNŽ, Muzej Hercegovine Mostar i Agencija Stari grad Mostar trebali su prvi reagirati kada projekt postavljanja kolektora za otpadne vode još nije ni počeo, te izraditi detaljan plan istraživanja – probna arheološka istraživanja koja se izvode prije početka samih građevinskih radova. Ono što je najbizarnije u ovoj priči jeste činjenica da u ovim institucijama izgleda ne postoji niti jedna osoba koja bi mogla znati povijesni podatak o postojanju Lakišića harema na istoj lokaciji (harem je bio u funkciji sve do 1884.). Razlog tome je što u ovim institucijama, od ukupnog broja zaposlenih, broj zaposlenih arheologa je ravan nuli. Zero!'', pišu argeolozi.

Arheolozi navode u priopćenju da institucije zajedno sa svojim kadrom nisu kompetentne za posao koji rade, te su vrlo indiferentne prema znanosti, kulturi i povijesti, na čijim temeljima su osnovane.

Ovakva situacija, kažu arheolozi upućuje na to da su ljudi koji rade u navedenim institucijama i određuju tko će raditi u njima, eksponati sami za sebe, 'artefakti' zaduženi za stagnaciju znanosti i očuvanje, kako društvenih tako i znanstvenih, ideologija i paradigmi s početka 20. stoljeća.

''Ovo nažalost nije jedini slučaj kada su ove institucije podbacile. U tijeku građevinskih radova, u sklopu istog projekta postavljanja kolektora za otpadne vode, cijela Fejićeva ulica je ''preorana'' zajedno s uličicama koje je spajaju s glavnom Titovom ulicom. Ista je u Osmanskom razdoblju, također, bila glavna ulica grada na Neretvi. Uz nju su se nalazili različiti objekti, kako profani tako i sakralni. Ipak s ovim posljednjim primjerom pronalaska antropoloških ostataka i ulomaka mezarskog nišana – ja, kao arheolog – u svoje i u ime svojih kolega želim, pozvati gradske vlasti, ali i navedene institucije da angažiraju potreban kadar u cilju prestanka devastiranja kulturno – povijesnih i sakralnih lokaliteta u našem gradu'', pozivaju arheolozi, naglašavajući da se ovom problemu treba pristupiti isključivo sa znanstvene strane.

''Ovaj slučaj treba promatrati u svom izvornom kontekstu, kako ne bi došlo do zloupotrebljavanja pronađene građe. Ovo naglašavam zbog toga sto u virtualnom svijetu, već vladaju standardna nacionalistička prepucavanja na ovu temu, ali i apela (istini za volju, jedinog do sad) mostarskog Muftijstva. Iako se donekle može shvatiti uplitanje Islamske zajednice u ovaj slučaj zbog njegove prirode, također je važno da se suzdrže komentiranja o ekskluzivnoj pripadnosti određenih dijelova grada bilo kojoj religijskoj, nacionalnoj, etničkoj ili društvenoj zajednici obzirom da svaki građanin grada Mostara ima pravo i privilegiju da dijeli kulturno naslijeđe ovog prostora'' upozorili su arheolozi.

U priopćenju su pozvani i građani da prijave bilo kakav sličan incident kada se radi o skrnavljenju arheoloških lokaliteta.

''Pomoću tih istih arheoloških lokaliteta moći ćemo upoznati sami sebe, ali i ljude oko sebe'', stoji u priopćenju.