Mostarska inicijativa: Ustanak protiv ''švabe'', OHR-a, Ustavnog suda, Statuta, Hrvata ...

Mostarska inicijativa 2012. održala je prvu tribinu koja je izazvala veliko zanimanje. Jedinstven stav sudionika je da OHR želi prepustiti Mostar Hrvatima, a od Bošnjacima Mostara dodijeliti status kakav imaju u RS.

Prof. Omer Ibrahimagić u svom izlaganju iznio je niz pravnih činjenica koje problematiziraju odluku Ustavnog suda o Mostaru. Prema njegovu izlaganju, Ustavni sud nije morao ni donositi odluku, jer sve što se željelo postići odlukom već postoji u ustavu Federacije.

On je posebno naglasio da je tadašnji Visoki predstavnik Paddy Ashdown radio protiv volje građana u slučaju ukidanju općina - bar u slučaju dvije općine koje su se na referendumu izjasnile protiv ukidanja općina, čime su direktno povrijeđene europske norme i direktno povrijeđena Europska povelja.

"Visoki predstavnik je politička, a ne pravna institucija. On sluša nalogodavce i provodi političke odluke, a ne volju građana", rekao je prof. Omer Ibrahimagić komentirajući činjenicu da je OHR tada nametnuo rješenje o ukidanju općina suprotno volji građana koji su se izjasnili na referendumu.

''Ustavni sud je osporio odredbu koja je u skladu sa ustavom Federacije BiH'', istakao je on.

''Interesantno je da je ustavni sud zapravo tretirao odluku Visokog predstavnika, što je presedan, jer je on instanca iznad, a da je Visoki predstavnik nije branio'', rekao je Ibrahimagić navodeći da se očito radi o političkoj odluci i Visokog predstavnika i Suda.

''Put za provođenje odluke Ustavnog suda nalazi se u poštivanju Ustava Federacije, jer sam Ustav Federacije nudi sasvim dovoljno amandmana i odredbi na osnovu kojih se može doći do dogovora ako hoće da se poštuje pravičnost i pravda, a ne etničko čišćenje'', rekao je prof. Omer Ibrahimagić.

Ibrahimagić je posebno istaknuo da odredbe Statuta Mostara niko nije branio, pa ni OHR koji je donio te odredbe.

''Nitko sucima nije mogao da objasni da sporne odredbe nije trebalo mijenjati. Također nitko im nije mogao objasniti ni da su odlukom ustavnog suda u Mostaru zanemarene odredbe ustava Federacije, u prvom redu amandmana 86., član 1. koji kaže da će konstitutivni narodi i pripadnici ostalih biti proporcionalno zastupljeni i odražavati popis stanovništva iz 1991. do konačne provedbe aneksa 7. Statutom grada Mostara treba utvrditi princip da će se izbori provesti prema popisu stanovništva iz 1991., a da će se gradonačelnik birati sa 2/3 u Vijeću.

''Ako tako ne bude išlo, onda je alternativa da se grad uredi u više općina ali nikako u dvije općine jer uređenje sa samo dvije općine značilo bi podjelu grada. Dakle, treba se pozvati na uredbe ustava Federacije i njih se držati, a ne držati se rezultata etničkog čišćenja.''

Bivši gradonačelnik Mostara Radmilo Braca Andrić rekao je da nije vidio gori statut od postojećeg kojeg je donio tadašnji Visoki predstavnik Paddy Asdown.

''Taj statut napisao je jedan banatski švabo'', rekao je Andrić i dodao da je to dovelo da danas Mostar ima gradonačelnika bez slova R – Gadonačelnika, kako ga je nazvao Andrić.

''Statut treba da pišu građani Mostara, a ne banatski švabo, i da ga usvoje građani Mostara.''

'Ne smijemo zatvoriti vrata prošlosti u Mostaru, jer je prošlost vrata u budućnost. Zato trebamo podsjetiti da su u Mostaru bila dva genocida, da je za vrijeme Drugog svjetskog rata izvršen genocid nad Srbima Mostara od strane ustaša, te da je tada u Mostaru koji je imao ukupno 18.000 stanovnika od 7000 Srba u gradu, ubijeno njih 1200, a poslije toga ostalo samo nešto oko 800 u gradu.“

Andrić je naglasio da je tijekom povijesti očigledno da Hrvatska ima aspiracije prema Mostaru i da Srbija i Hrvatska imaju aspiracije prema BiH. Pokrenuo je inicijativu da se pred Gradskom vijećnicom ili Gimnazijom ponovo postavi bista Avde Hume, kojem BiH treba biti najviše zahvalna, uz Rodoljuba Čolakovića, što Tito nije prihvatio inzistiranje Moše Pijade da BiH bude podijeljena na hrvatsku i srpsku autonomnu pokrajinu od kojih bi po jedna bila u nadležnosti Srbije odnosno Hrvatske.

Aktualni predsjednik Gradskog vijeća Murat Ćorić ukazao je da Mostar ima prevažnu ulogu još od 1994. godine u BiH, ali i da postoji kontinuirani pritisak i težnja međunarodne zajednice da se Mostar prepusti na dominaciju Hrvatima.

''Bivši administrator EU Hans Koschnick je rekao da su ga EU i USA izdali i da je zbog toga morao podnijeti ostavku nakon što je napravio Centralnu zonu koja bi osigurala integraciju Mostara. Tad su hrvatski ekstremisti napali Koschnicka i njegovu administraciju, a ministrica vanjskih poslova Italije Suzana Agneli, njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel i američki diplomat Richard Holbrook sa Tuđmanom u Zagrebu dogovorili rušenje Koschnikove odluke o Centralnoj zoni“, naveo je Ćorić objašnjavajući stalni slijed pritisaka da se Mostar ''hrvatizira'' i da se Hrvatima u BiH od strane međunarodne zajednice osigura stolni grad.

''Sadašnji suci Ustavnog suda su pisale Statut koji je donio Paddy Ashown, a sada sami sebe ismijavaju i kažu da te odluke nisu ustavne. Pa o čemu tu onda radi?, pita predsjednik Gradskog vijeća Mostara i dodaje da je očita nakana i sada prepustiti Mostar potpuno pod kontrolu Hrvata, a Bošnjacima dati status kakav imaju u RS.

''Iz međunarodne zajednice opet nam „mažu oči“ tvrdeći kako nas štite nacionalne kvote. Pa u tome i jeste problem: I Bošnjake RS štite nacionalne kvote, ali nemaju nikakvog utjecaja. Nećemo ni po koju cijenu prihvatiti tu poziciju“, istaknuo je Ćorić.

''OHR i međunarodna zajednica u Mostaru otvoreno igraju da se Mostar prepusti Hrvatima, da se Bošnjaci politički izbrišu i da se osigura tronožac koji nam stalno nameću : Srbima Banja Luka, Bošnjacima Sarajevo, Hrvatima Mostar.“

Ono što su istaknuli svi sudionici tribine jest da se u Mostaru mora osigurati etnička rotacija na ključnim pozicijama kao što su Gradonačelnik i predsjednik Gradskog vijeća.

Na pitanje prisutnih što će se desiti ako pregovori propadnu i dođe do nametanja rješenja od strane OHR-a, istaknuto je da postoje samo dvije mogućnosti: ili da se nametnuto rješenje prihvati ili da dođe do ustanka, nakon čega je publika u cijeloj dvorani Narodnog pozorišta Mostar u kojoj je održana tribina počela skandirati “Ustanak, ustanak.“