Mostar: Mladi će na izbore, ali ne vjeruju u promjene

Od 630 ispitanih mladih osoba u Mostaru, 70 posto njih je reklo da će izaći na izbore, dok samo 18 posto njih vjeruje da može nešto promijeniti, pokazalo je to istraživanje "Mišljenja, zabrinutosti i očekivanja mladih Mostara", koje je u skalpu Mreže Naše društvo, radio Centar za psihološku podršku 'Sensus'.

Majda Šehić predstavljajući rezultate rekla je da je istraživanje rađeno u gradskim i prigradskim naseljima.

''Oko polovine ispitanih  mladih osoba želi ostati u BiH, 25 posto njih ne želi nikako ostati i 25 je nesigurno i ne znaju gdje se vide u budućnost. Značajno je reći da mlade u BiH drži obitelj patriotizam i nada u bolju budućnost. Ništa od razloga nije dovoljno da bi rekli da su mladi zadovoljni životom u gradu'', rekla je Šehić.

Kaže da je važan podatak o izborima, te se postavlja pitanje zašto mladi ne vjeruju da se ne može nešto promijeniti.

''Oko 50 posto ispitanih je reklo da su članovi inicijativa koji zastupaju prava mladih, 14 posto ih je reklo da su aktivni u političkim strankama. Ako imamo velik broj mladih koji su u inicijativama i aktivni, zašto onda ne vidimo promjene? Radi li se o formalnom sudjelovanju? Izlaze li na izbore samo da ispune građansku dužnost? Za kakve opcije će se opredijeliti? Sve su to pitanja koja bi se trebala istražiti'', kaže Šehić.

Tri problema mladih

Kao tri najveća problema mladi su izdvojili nezaposlenost, niske prihode, a treće je nedostatak gradske podrške što je kaže Šehić, jasna poruka trenutnim i budućim vlastima da je mladima potrebna veća podrška.

 Husein Oručević ispred OKC Abrašević, koja je članica Mreže Naše društvo, kazao je kako je s ovim istraživanjem urađena izuzetno važna stvar, jer su u obzir uzeti mladi od 16 do 35 godina.

''Ovim su se trebale baviti gradske vlasti i političke partije koji su slična istraživanja morala voditi kontinuirano da znamo što je izazov i što činiti s mladom populacijom. Ono što nas je iznenadilo je žalosna slika političkih partija, gradske vlasi i svake druge pa i CIK-a na kraju krajeva i onih koji organiziraju izbore je da nemamo nijednu poruku upućenu mladima'', kaže Oručević dodajući kako nema mehanizama kako dovesti mlade da izađu na izbore i da kažu kakvu budućnost trebaju i žele.

Ovo istraživanje, poručuje Oručević prikazuje 'talijanski model', koji govori da smo u konzervativno patrijarhalnom krugu, gdje ima 60 posto mladih koji žive i dalje sa svojim roditeljima.

Vlasti moraju podržati mlade

''Ovo mogu biti odlične poruke gradskim, županijskim i državnim vlastima koji ne posjeduju strategiju prema mladim ljudima. U srednjoj Europi mladi dobivaju 'socijalne stanove', mladima se omogućuje da uz kredite s niskim porezima dođu do stana… dok ovdje mladi žive s roditeljima'', kaže Oručević, dodajući da je važno da mladi koji žive s roditeljima ne mogu imati neovisnost s generacijskim pristupima koji su različiti i pripadaju drugom svijetu.

Vlast mora pristupiti problemima mladih, to je zaposlenje, stan, visina primanja koja bi omogućila kvalitetu i novi stil življenja, poručio je Oručević.

Iako mladi ne vjeruju da će se išta promijeniti, Marin Bago, ispred Mreže Naše društvo kaže da se ne smije niti treba pretpostaviti kako će mladi glasovati.

''Mladi nikad nisu glasovali i pretpostaviti kako će glasovati, ja se ne bih se usudio, jer  12 godina nitko se tom populacijom nije bavio. Ova kategorija može promijeniti stanje na izborima a može ga i zabetonirati, a ne znamo reći što mladi misle, jer nitko ih nikada ništa nije pitao'', rekao je Bago.

''Mnogo mladih smatra sebe aktivnim i to mišljenje u odnosu na praksu će se morati preformulirati. Što mladi smatraju aktivizmom i to je tema za razgovor, jer da su aktivni ne bi bilo kako je sada. Smatraju li mladi aktivizmom pisanje po društvenim mrežama?'', zapitao je Bago.

Šehić dodaje da su mladi posebno zbunjeni i neodlučni jer, na brojna pitanja su odgovorili da ne znaju što žele, a ne znaju ni čime su zadovoljni i čime nisu.

Mladi brinu o obiteljskoj egzistenciji

Oručević dodaje da su mladi najviše zabrinuti za obitelji.

''Odrasli su već sada morali imati ozbiljna sredstva, stanove, automobile, da ne opterećuju mlade. Mi nismo ni starije doveli u situaciju da mlade puste da napuste kuću jer smo napravili sakato društvo, koje je dovedeno u situaciju da svi u kući moraju raditi da plate struju i kupe kruh'', kaže Oručević.

Bago je komentirajući ovu konstataciju rekao da je naše društvo zadnjih 20-ak godina pod dijagnozom, a da je razmišljanje mladih kaotično.

''Mi nismo prošli ni kolektivnu terapiju nakon rata i problemi su se gomilali. Možemo zaključiti da je razmišljanje mladih kaotično i nejasno, iako definiraju ključna mišljenja i potrebe. Nitko se tom populacijom nije nikada bavio i vidite stvari koji se moraju raditi u budućnosti. Teško je izraziti stav i razmišljanja ako si gladan i nisi ostvario potrebe kao mladi čovjek, teško da ćeš promišljati o budućnosti nego si u borbi za život. Za to ne treba kriviti mlade, jer smo im mi to ostavili, na nama je da to ispravimo'', kaže Bago.

Što je sa strategijom za mlade?

Bago je istaknuo da je jako važno znati što mladi misle, a da je strategija nužna.

''Možete misliti po pitanju strategije vezane za mlade ljude, kako funkcionira ubiti postoji li ona ikako, jer nitko s mladima nije razgovarao. Mi nismo željeli prognozirati prvo smo željeli pitati'', kaže Bago, dodaje da je pravljenje strategije ozbiljan posao te da morate imati ulazne podatke, a do njih se dolazi istraživanjem.

''Sve se to stavlja na stol i po tome se formiraju dugoročni i kratkoročni ciljevi i aktivnosti koji će dovoditi. U gradskoj administraciji nemate ljude koji pišu projekte, dakle nitko ne razmišlja o problematici, pa onda ne možete provoditi ni strategije'', kaže Bago, postavljajući pitanje kako se do sada radi, ako nitko nije imao ulazne podatke?

''Bitno je što mladi žele, a ne što mi želimo pametovati o njima. Ali ovim bi se morala baviti gradska administracija, mi kao civilno društvo tu bi trebali biti kao korektiv. Bila bi prava stvar da upravo ovo istraživanje i ovaj projekt radi Grad. Ali generalno Grad Mostar nema odjela koji radi projekte, i ne možete očekivati neku pomoć u promjenama. Fondovi EU su puni, a da bi ih dobili morate znati što želite, napisati tu aplikaciju, lobirati za nju…'',  zaključio je Bago.