Mostar: Djeca ostaju bez vrtića zbog igara politike

Tjedan dana nakon što su roditelji djece s teškoćama u razvoju obaviješteni kako bi od 1. lipnja njihova djeca u mostarskim vrtićima mogla ostati bez asistenata, među obiteljima raste zabrinutost zbog neizvjesnosti oko nastavka potpore u predškolskim ustanovama.

Dok se u javnosti naglašava važnost rane intervencije i inkluzije, roditelji upozoravaju da bez sustavnog rješenja njihova djeca mogu ostati bez pomoći koja im je ključna za razvoj i boravak u vrtiću.

Za sada Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije ne preuzima odgovornost za donošenje pravilnika koji bi regulirao rad asistenata u predškolskim ustanovama, čime roditelji, odgojitelji i uprave vrtića ostaju u neizvjesnosti.

Roditelji traže rješenje

Vesna Zelenika, majka petogodišnje Mile, djevojčice s Downovim sindromom, izjavila je za RTV HB kako su roditelji povrijeđeni i razočarani što su se uopće našli u situaciji da strahuju za pravo svoje djece na asistenciju i uključivanje u vrtićki sustav.

Kako je istaknula, napredak koji je njezina kći ostvarila u vrtiću uz drugu djecu ne može se usporediti ni s jednom terapijom.

''Prohodala je, propričala, reagira i komunicira. Sretna je s drugom djecom, ima prijatelje, svoj smisao i ide u vrtić. Tko ima pravo to joj zabraniti?'', upitala je Zelenika.

Dodala je kako je nečuveno da se roditelji, uz svakodnevne izazove, moraju dodatno boriti za prava koja bi djeci trebala biti zajamčena, poručivši nadležnima da donesu propise koji nedostaju.

Pitanje nadležnosti dodatno je produbilo problem. Iako Zakon o jedinstvenim načelima i okviru materijalne potpore osobama s invaliditetom u Federaciji Bosne i Hercegovine propisuje pravo na asistenta, ostvarivanje tog prava ovisi o propisima koji se donose na županijskoj razini.

Iz Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Hercegovačko-neretvanske županije, na čelu s ministrom Adnanom Velagićem, u pisanom su odgovoru poručili kako financiranje asistenata u predškolskim ustanovama nije u njihovoj nadležnosti. Naveli su kako Županija osigurava sredstva za osnovne i srednje škole, dok su za predškolske ustanove zaduženi njihovi osnivači, odnosno gradovi i općine, koji bi trebali osigurati novac i stručni kadar.

Sustav bez uporišta

S druge strane, mostarski gradonačelnik Mario Kordić podsjetio je kako Grad, iako jest nadležan za predškolsko obrazovanje, ne može donositi zakone ni pravilnike jer je to u nadležnosti viših razina vlasti. Upravo zbog izostanka županijskog pravilnika Grad Mostar prije dvije godine samoinicijativno je, kako je istaknuto, u dobroj vjeri i iz empatije prema roditeljima pokrenuo projekt asistenata u vrtićima.

Ove godine situaciju dodatno kompliciraju tri odluke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine zbog kojih je gradski proračun Mostara umanjen za osam milijuna KM. Gradonačelnik Kordić naveo je kako su sredstva za sve proračunske korisnike zasad osigurana, no daljnji koraci ovisit će o punjenju proračuna.

''Ako bude išlo u pozitivnom smjeru, angažirat ćemo dodatne novce, a ako bude negativno, tada ćemo sjesti i vidjeti što su prioriteti. Projekt smo uzeli u svoje ruke, pokazao se dobrim i sve ćemo napraviti da se nastavi, a ja ću sa svoje strane vršiti maksimalan pritisak na Ministarstvo da se donesu pravila po kojima se moramo ponašati'', poručio je Kordić za RTV HB.

Ravnateljica Ustanove ''Dječji vrtići'' Mostar Danijela Kegelj upozorila je kako dobra volja gradonačelnika ne može zamijeniti sustav. Prema njezinim riječima, problem traje godinama jer je Županija zanemarila svoje obveze i prebacila ih na Grad, koji pritom nema zakonsko uporište za adekvatno zapošljavanje tog kadra.

Naglasila je i da posao asistenta nije puko čuvanje djece, nego stručna podrška kojom se djetetu pomaže ostvariti najveće moguće razvojne potencijale. No zbog neriješenog statusa, taj su posao dosad uglavnom obavljale osobe koje čekaju zaposlenje u struci.

Podaci o trenutačnoj pokrivenosti dodatno zabrinjavaju. Ustanova raspolaže sa samo šest asistenata koji pokrivaju dvanaestero djece, i to u trajanju od dva do četiri sata. Istodobno, čak 57 djece s određenim razvojnim odstupanjima i još 30 djece pod posebnim praćenjem trenutačno uopće nema asistenciju.

Dok čekaju sustavno rješenje, u mostarskim vrtićima nadaju se kako će asistente barem privremeno osigurati preko županijskog natječaja za pripravnike. Kao i proteklih 18 godina, i ove godine postoji tek neslužbeno obećanje o usvajanju Zakona o predškolskom odgoju, što bi bio ključni preduvjet za donošenje pravilnika o asistenciji.

Iako je Bosna i Hercegovina potpisnica Konvencije o pravima djeteta, Konvencije o pravima osoba s invaliditetom te 40 različitih dokumenata koji se odnose na prava osoba s invaliditetom, slučaj asistenata u mostarskim vrtićima pokazuje koliko su teorija i praksa često daleko jedna od druge. Unatoč tomu, dosadašnja iskustva pokazuju i da ondje gdje postoji volja, postoji i način.