Mostar: Armiji 48 spomenika, HVO-u 16

U Mostaru je žrtvama proteklog rata podignuto ukupno 68 spomenika. Od toga je, prema središnjoj evidenciji spomenika hrvatskim braniteljima podignuto 16, a pripadnicima Armije BiH 48 spomenika. Dva spomenika podignuta civilima odvedenima iz skloništa iz Zalika.

Kao inicijatori izgradnje spomenika pripadnicima Armije BiH spomenik su navedeni ''Građani i suborci stradali na istočnoj strani Mostara''. Niti jednom od ovih spomenika nije naveden datum nastanka, kao ni autor.

Od spomenika hrvatskim braniteljima za tri su poznati autori. Autor spomen – obilježja pripadnicima 2. bojne rudničke HVO-a je Dario Pehar, akademski slikar. Kao datum nastanka spomenika navodi se siječanj 2016. godine.

Dalibor Rozić je autor spomen –obilježja pripadnicima 4. bojne „Tihomir Mišić“, dok je Marina Ćorić navedena kao autorica spomen obilježja 47 vitezova 3. Cimske bojne.

Na popis od 68 spomenika je uvršten spomenik podignut španjolskim vojnicima koji su u Mostaru život izgubili kako pripadnici UN-a.

Također je uvrštena spomen -ploča postavljena u čast medicinske sestre i humanitarke Collette Webster. Kao inicijator ovog spomenika je naveden Sean Watcher.

Razni memorijali proglašeni spomenicima

Danas se, naime, obilježava Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina kojeg organizira ICOMOS – Međunarodno vijeće za spomenike i lokalitete.

Od svog osnivanja, usporedo s obilaskom mjesta stradanja i odavanja počasti nastradalima, UDIK radi i na prikupljanju podataka o mjestima gdje su izgrađeni spomenici žrtvama proteklog rata u BiH kako bi se stvorila jedinstvena baza podataka – Centralna evidencija spomenika (CES).

Dosadašnje UDIK-ovo iskustvo i analiza su pokazali da su na području BiH izgrađeni razni oblici memorijala koji su okarakterizirani kao spomenici.

Tako kada se govori o spomen – obilježjima mora se naglasiti da to nisu isključivo spomenici, odnosno veća geometrijska tijela od mermera ili kamena, nego da se tu radi i o manjim ili većim pločama (metalnim, mermernim, kamenim i sl), skulpturama, križevima, spomen – česmama, fontanama, muzejima, spomen – sobama, mostovima, šehidskim nišanima, mezarjima/grobljima, spomen – kompleksima i dr.

Istraživanje je pokazalo da se u najvećem broju slučajeva radi o manjim ili većim pločama koje su postavljene na određene objekte, najčešće na mjestima stradanja. Također, istraživanje ukazuje i na to da su spomenici posvećeni braniteljima uglavnom većih dimenzija, ponekad i cijeli kompleks koji uključuje groblje, spomen – česme, muzej itd.

Spomen – obilježja koja su posvećena stradanjima civila uglavnom su manjih dimenzija u obliku ploče sa ispisanim imenima stradalih. Također, u brojnim slučajevima ne postoje spomenici civilima nego se počast istima odaje na spomenicima izgrađenim braniteljima u tom mjestu.

Vrlo često su spomenici posvećeni poginulim braniteljima izgrađeni u blizini škola ili u školskim dvorištima. Izgrađeni spomenici ukazuju na patnju i stradanje jednog naroda ili pojedinca od strane drugog naroda ili pojedinca, te nemaju za cilj isključivo odavanje počasti stradalima i širenje mira u zajednici.

Izgrađeno više od 2.100 spomenika

Prema popisu CES-a, u Bosni i Hercegovini je izgrađeno više od 2.100 spomenika koji su posvećeni stradanju civila i/ili branitelja tijekom rata u BiH (1992 – 1995).

Veći broj spomenika nalazi se na području Federacije BiH (više od 1.400), a također regija u kojoj je popisano najviše spomenika je u Federaciji BiH (Tuzlanski kanton sa ukupno 288 spomenika).

U Republici Srpskoj najviše spomenika je popisano na području Bijeljinske mezoregije, uključujući i subregiju Zvornik (ukupno 231 spomenik). Najviše spomenika u BiH koji su posvećeni stradanjima devedesetih popisano je na području grada Doboja (ukupno 74).

Tri općine koje nemaju izgrađenih spomenika su: Istočni Drvar, Ljubinje i Trnovo (RS).

Više o podacima u pojedinim gradovima i općinama u BiH građani mogu pogledati na web stranici www.ces-cem.org.

Podaci o spomen – obilježjima se konstantno prikupljaju i ažuriraju, a sudjelovati može svaki građanin/ka u BiH ili Hrvatskoj tako što će podatke kojima raspolaže slati na e-mail: prijavispomenik@gmail.com.

Na taj način će pomoći u korekciji trenutnih podataka i unošenju novih podataka o spomenicima u njihovoj zajednici.