Moore: Neće biti trećeg entiteta u BiH, ta ideja ne bi odgovarala ni Hrvatima

Veleposlanik Jonathan Moore, šef misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini u intervjuu za Anadoliju rekao je kako ne dolazi u obzir da će biti uspostavljen treći entitet u Bosni i Hercegovini.

"Treći entitet nije ideja koja bi odgovarala Hrvatima u BiH. Moramo biti svjesni, moramo biti logični. Ima Hrvata u Posavini, u Travniku, u Kaknju, u Sarajevu i u Hercegovini. Ne postoji u 21. stoljeću mogućnost staviti sve Hrvate ni neki drugi narod u jedno područje'', rekao je Moore odgovarajući na pitanje da li bi uspostava trećeg ili novog entiteta ili bilo koja druga podjela BiH na drugi način u ovom trenutku bila poželjna.

Mi, rekao je šef misije OSCE-a u BiH "moramo živjeti pod potpuno drugačijem uvjetima''.

"To je kada poštujemo i svoje sudjede, kada poštujemo i njihova prava, kada razumijemo da svi ljudi imaju ista prava i iste slobode. Ne moramo i ne možemo birati naše susjede, kolege da nam moraju pripadati jednom ili drugom narodu. Nije to logika budućnosti, ni prosperiteta", ocijenio je Moore.

Govoreći o idejama koje se javljaju o trećem ili nekom novom entitetu u BiH Moore je rekao kako misli da su poruke već desetljećima veoma jasne pa čak i prije Dejtonskog sporazuma, pa i 1994. govoreći u kontekstu o Washingtonskom sporazumu - ne dolazi u obzir da će biti treći entitet.

Inače, početkom naredne godine najavljuju se nove izmjene Izbornog zakona BiH prvenstveno oko načina definiranja i "izbora legitimnih predstavnika, a ponajprije hrvatskog naroda".

Lokalna zajednica generator napretka u BiH

Moore je govorio nakon svoje posjete Trebinju i Bileći. Tijekom boravka u istočnoj Hercegovini moglo se čuti puno pozitivnih priča iz samih lokalnih zajednica. Moore je govorio o tome da li bi ubuduće više pažnje trebalo posvetiti lokalnoj zajednici, odnosno je li tamo mogući generator uspješnih promjena BiH.

"Obavezno. Ja vidim svaki put kad imam priliku posjetiti ljude na lokalnoj razini, u njihovim uredima, vjerskim objektima, čak i u svojim kućama kao što smo bili kod gospođe Fate Jaganjac, pozitivne stvari. To je za mene ohrabrujuće da možemo direktno govoriti o praktičnim, konkretnim situacijama. Ne znači da je sve lijepo, divno. Nekada oni žive pod veoma teškim uvjetima. Ali ipak, kada ja imam mogućnosti učiti od njih, upoznati se, i da uživamo u gostoprimstvu to je za mene ne samo velika čast, nego korisno za naš rad u misiji OSCE-a. Onda bolje znamo kakvi su uvjeti, kakva su mišljenja i kakve su mogućnosti", rekao je Moore.

Tijekom boravka u Trebinju i Bileći mogle su se čuti poruke mira, tolerancije, međusobnog uvažavanja, koje dolaze i sa jedne i sa druge strane u Hercegovini i od Bošnjaka i Srba.

"Mislim da su ove poruke veoma ohrabrujuće i praktične. Jeste također, tako više od 21. godinu nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u Parizu dosta je teško govoriti o povratku. Nažalost ekonomskih uvjeta nema", naglašava Moore.

Navodi da su ljudi koji su izašli iz BiH tijekom rata i nakon rata našli nove živote, imaju svoju djecu, radna mjesta u inostranstvu.

"Ipak, imaju to pravo pratiti stanje, nadam se da će to ljudi koristiti, ali veoma važno u svakom slučaju je da su i u ovim lokalnim zajednicama uvjeti za one koji su još uvijek tu ili su se vratili prilično dobri. Meni je bilo veoma drago da čujem direktno od gospođe Fate Jaganjac koja živi kao jedina Bošnjakinja u Bileći da živi u običnim, praktičnim, otvorenim odnosima sa svojim susjedima. Ona je Hercegovka i u tom smislu govori o pravom životu, nema pretenzije, ne bavi se nikakvom politikom, a i drugi pravi ljudi misle o djeci, unucima. Ovdje su bitne i praktične poruke", rekao je Moore.

Ljudi i djeca žrtve politike

Moore je ocijenio kako bi u nadolazećem razdoblju u BiH trebalo više govoriti o životnim pitanjima u BiH, a manje o teškim, krupnim političkim pitanjima koja zapravo udaljavaju od napretka u BiH.

"Žao mi je da vidim kada su ljudi, djeca ili drugi žrtve politike. Ne smiju biti žrtve politike. Ja vidim prečesto takve slučajeve da neki političari govore u ime nekih drugih ljudi, bez osobnog znanja, bez osobnih kontakata sa tim istim ljudima za koje teoretski govore. Ima i više primjera, više slučajeva tog fenomena. Nije to nešto isključivo za BiH", upozorio je Moore.

Ipak, kako je kazao "moram također, priznati da ima mnogo političara koji jesu konkretno i stalno u dobrim vezama, u odnosima sa svojim sugrađanima."

"To je još jedan razlog da poštujemo i ulogu načelnika i gradonačelnika. Ne znači da su svi ljudi savršeni. Nismo ni mi savršeni iz međunarodne zajednice, ali ipak, mi vidimo ljude na terenu koji moraju svaki dan se družiti sa svojim sugrađanima. Malo teže je to otkriti u foteljama i negdje drugdje u svojoj kancelariji, uredu daleko od naroda. Oni moraju odgovoriti na konkretna pitanja o trotoarima, o školama, kanalizaciji... Ali je veoma važno da su oni u direktnim kontaktima sa drugim ljudima", stava je Moore.

Šef misije OSCE-a govorio je i o otvaranju pitanja Ustavnog suda BiH, odnosno učešća stranaca u radu te institucije. Rekao je da govoreći o tom pitanju, Ustav BiH je na kraju krajeva u rukama, jednostavno Bosanaca i Hercegovaca.

"Vaši demokratski izabrani politički lideri u BIH, nitko sa strane međunarodne zajednice, ni visoki predstavnik ni drugi ljudi, ni da su veleposlanici i ni šefovi nekih misija nemaju ulogu u tome i nemaju ovlasti promijeniti Ustav BiH. Tako jeste da imate formulu sa međunarodnim sucima u Ustavnom sudu BiH. Da li je to zauvijek, to zavisi od Bosanaca i Hercegovaca", istaknuo je Moore.

Navodi kako je informiran o prijedlogu i predsjednika HDZ-a BiH i SNSD-a Dragana Čovića i Milorada Dodika kojim se traži isključivanje međunarodnih sudaca iz daljnjeg rada Ustavnog suda BiH.

"Oni bi morali dobiti dovoljno podrške da imaju i većinu da mogu promijeniti Ustav BiH. Od svih mogućih promjena za Ustav BiH sumnjam da je to najveći izazov i najveći prioritet. Oni imaju naravno pravo u demokratskom društvu predložiti neku promjenu. Ljudi ili iz BiH ili iz inostranstva nisu pametniji od drugih. Za sada imate takvu formulu i za Ustavni sud BiH. Mislim da je korisna", poručio je Moore.

Pitanje jezika u školama

Kako tijekom ovoga, a najkasnije sljedećeg tjedna očekujemo kraj prvog polugodišta za učenike u BiH, a da se i dalje pojavljuju dileme upisa jezika u đačke te negiranje bosanskog jezika, a s obzirom da se tim pitanjima posljednjih dana bavi i Vijeće ministara BiH i Ministarstvo prosvjete RS-a, Moore je govorio o rješenju tog problema.

"Mislim da je veoma lako to riješiti i za vlasti, Vladu RS-a, za sve druge odgovarajuće institucije u BiH. Međunarodni princip jeste i to je potvrđeno na raznim razinama da narod ima pravo nazvati jezik kako želi. Bošnjaci su nazvali svoj jezik i to je već tradicija i postoji širom BiH i u drugim zemljama, uključujući susjedne zemlje da je taj jezik bosanski jezik. Čuli smo u RS-u da žele pratiti entitetski ustav. Pa dobro, nije to uopće sporno. Ali, to bi značilo u đačke knjižice primjera radi da se upisuje i jezik srpskog naroda i jezik hrvatskog naroda i jezik bošnjačkog naroda. Ako je u skladu sa Ustavom RS-a", smatra Moore.

Postoje šanse za napredak BiH u idućoj godini

Nažalost, naglasio je, pravili su diskriminaciju kada su umjesto toga rekli su da je to srpski, hrvatski, ali onda za Bošnjake jezik bošnjačkog naroda.

"Takvo ponašanje nije dozvoljeno, nije prihvatljivo, nije uopće u skladu sa međunarodnim standardima. To je umjetna neka digresija, distrakcija koju bi mogli veoma brzo riješiti ili ustavnim putem ili po želji svojih sugrađana. I onda je pitanje riješeno. Veoma bitno je da i ljudi koji nisu zadovoljni sa sadašnjom politikom imaju i opciju tužiti i koristiti pravosudne institucije. Čak i važnije je da za sada i sva ta djeca uključujući i bošnjačku djecu pohađaju školu u RS-u. Mislim da je to dokaz da su ti roditelji svjesni za budućnost svoje djece i da je ona važnija od politike. Nadam se da će i političari isto zaključiti da je u korist svih u tom entitetu riješiti to vještačko pitanje što prije i izabrati jednu ili drugu opciju - srpski, hrvatski i bosanski ili jezik jednog, drugog i trećeg naroda", naveo je Moore.

Šef misije OSCE-a govorio je i o očekivanjima u 2017. godini za Bosnu i Hercegovinu.

"Pa ja vidim napredak na putu ka integracijama. Ja vidim činjenicu da BiH ima puno pažnje i Bruxellesa i članica EU, i svih zemalja PIC-a (Vijeća za implementaciju mira). Nedavno smo imali sastanak svih tih zemalja u Sarajevu. Mislim da postoji mogućnost za pomake. Ništa nažalost u životu nije zajamčeno, ali ipak, mislim da će biti malo više koraka za BiH da ide dalje", cijeni Moore.

Smatra da će sa novom Vladom Republike Hrvatske biti moguće objasniti i popraviti i poboljšati bilateralne odnose sa BiH.

"Bit će i predsjednički izbori u Srbiji. Prečesto govorimo da neće 2017. godina biti izborna u BiH. Naravno, u regiji, u regiji hoće biti. Mislim ipak, da su mogućnosti prilično dobre i ja se nadam da će i 2017. biti uspješna godina. U korist toga želim svima u BiH uspješnu Novu godinu", poručio je u intervjuu za Agenciju Anadolija veleposlanik Jonathan Moore, šef misije OSCE-a u BiH.