Rupa na bh tržištu rada - Mogu li je migranti popuniti?

Iako su bh. kompanije i te kako zainteresirane za stranu radnu snagu, lideri poslodavaca poručuju da ne računaju na migrante koji su trenutno ovdje, ali se nadaju onima koji bi migrirali ka BiH s namjerom da se zaposle u nekoj od naših firmi, prenose Nezavisne novine.

Inače, u nedavno prezentiranoj studiji, koju je naručila Međunarodna organizacija za migracije (IOM), čak dvije trećine naših kompanija se izjasnilo da su zainteresirane da zaposle migrante.

Tko želi raditi?

U toj studiji, u kojoj su sudjelovale desetine domaćih firmi (45 iz Federacije BiH i 15 iz Republike Srpske), njih 67 posto je pokazalo zanimanje da angažiraju migrante.

Međutim, lideri poslodavaca u BiH kažu da ne računaju na migrante koji su trenutno u BiH, jer je njihov cilj da se domognu Zapada, ali je, poručuju, poslovnoj zajednici i te kako potrebna strana radna snaga.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, ističe da, ako se u ovom istraživanju misli na zapošljavanje migranata koji su već došli u BiH, od toga nema ništa.

"Njima je BiH tranzit i oni odoše dalje. Možda je jedan posto njih spremno da rade. Ali ako pričamo o zapošljavanju stranaca, ljudi koji će doći sa radnim dozvolama, to i te kako ima smisla. U nedostatku naše radne snage, mi nemamo izbora", rekao je Smailbegović za "Nezavisne novine".

I Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da ne zna za one, izuzev nekoliko slučajeva, koji su zaposlili migrante koji su u "prolazu" kroz BiH, te dodaje da je taj proces pravno kompliciran.

"Međutim, mislim da iz dana u dan raste svijest poslodavaca da je jedino rješenje za nedostatak radne snage u stvari zapošljavanje stranih radnika, a to se pokazalo i na primjeru Srbije i Hrvatske. To je normalan proces", rekao je Trivić za "Nezavisne novine".

Strana radna snaga

Prema njegovim riječima, strana radna snaga može popunjavati radna mjesta kao što su građevinarstvo i neke vrste proizvodnje.

"Ali imam informaciju da je počela dolaziti i kvalificirana radna snaga u jednu firmu", naveo je Trivić.

Laura Lungaroti, šefica Misije IOM-a za BiH i regionalna koordinatorka za zapadni Balkan, istaknula je nedavno da je potrebno da se sagledaju različiti aspekti radnih migracija.

"Moramo istražiti ovu dimenziju, odnosno sagledati socioekonomsku ulogu migranata kada se radi o društvu i gospodarstvu BiH", kazala je Lungaroti.

Ona, istovremeno, ističe kako postoji velika potreba za radnom snagom u BiH, posebno u turizmu i IT sektoru, te građevinarstvu i oblasti zdravstva, potcrtavajući kako je u tom pogledu potrebno iznaći odgovarajuća sistemska rješenja.