Ministar Bošković: Poteškoće koje imamo u zdravstvu najviše se odražavaju na pacijente

Problemi u zdravstvu zasigurno su ono što trenutačno u velikoj mjeri pritišće HNŽ. Povodom toga u intervjuu za Dnevni list o problemima u zdravstvu, financijama s kojima se bore zdravstvene ustanove, ali i o brojim drugim temama progovorio je Mladen Bošković, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a.

U kakvom je trenutačno stanju zdravstvo u HNŽ-u te koji su gorući problemi koji vladaju u našoj županiji?
- Da bih dao odgovor na ovo pitanje, potrebno je stanje u zdravstvu u županiji promatrati s nekoliko bitnih aspekata. Neosporna je činjenica kako danas u županiji imamo suvremeno opremljene medicinske centre, stručan i osposobljen kadar, i to je jamstvo da naši pacijenti mogu dobiti sve usluge na visokoj razini. Naravno, ne možemo pobjeći ni od činjenice da problema ima.

Oni su najvećim dijelom vezani uz financiranje zdravstvenog sustava. Trenutačno najviše poteškoća imamo u bolničkom sektoru zbog višemilijunskih dugova prema dobavljačima roba, radova i usluga i neizvršenih obveza za poreze i doprinose. Također, zbog primjene novih dostignuća u zdravstvu, u bolničkim ustanovama i ustanovama primarne zdravstvene zaštite u našoj županiji, potrebno je izdvajati velika materijalna sredstva, što je značajan trošak u zdravstvu.

Zaduženja bolnica na području HNŽ-a uistinu su velika. Kako riješiti taj problem i podignuti zdravstvo na jednu veću razinu?
- Svjesni smo činjenice da u zdravstvu uvijek nedostaje sredstava, jer je to uistinu, ne samo kod nas, nego i svugdje u svijetu, vrlo složen i skup sustav. Prema informaciji kojom mi u ministarstvu raspolažemo, a ona je dostavljena od menadžmenta zdravstvenih ustanova, dugovi u KB-u Mostar su 69 milijuna maraka, u RMC-u “Dr. Safet Mujić” 8,180.000 maraka, a u Općoj bolnici Konjic oko 12,5 milijuna maraka. Taj problem se sigurno ne može riješiti preko noći.

Njegovo rješavanje traži sustavne reforme i racionaliziranje troškova. Nadalje, u suradnji sa Zavodom zdravstvenog osiguranja potrebno je uvesti novi vid ugovaranja u bolničkom sustavu (DRG sustav). Na tom tragu već su učinjeni značajni koraci, a na tim koracima se kontinuirano radi. Mora se maksimalno racionalizirati potrošnja lijekova, ortopedskih pomagala, bolovanja, liječenja izvan županije i u inozemstvu, a istovremeno ne smijemo umanjiti kvalitetnu zdravstvenu uslugu osiguranicima.

Također, želim i ovom prigodom naglasiti kako je financiranje zdravstva u HNŽ-u sredstvima Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a samo jedan od devet izvora financiranja, te je potrebno poraditi na tome da i ostali izvori značajnije doprinesu ukupnom financiranju zdravstvenog sustava na našem području. Na prijedlog ministarstva Vlada HNŽ-a je na zadnjoj svojoj sjednici donijela odluku o dodjeli novčanih sredstava u iznosu od 2 milijuna maraka bolnicama.

Nedavno ste održali sastanak s predstavnicima Zavoda HNŽ-a upravo zbog velikih problema koji vladaju u samom zdravstvenom sustavu. Jeste li već sada realizirali neke konkretne planove kako biste spriječili još goru situaciju koja bi mogla nastati?
- Ministarstvo zdravstva je u tekućoj godini organiziralo više sastanaka s predstavnicima Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ-a, Zavoda za javno zdravstvo HNŽ, domova zdravlja, bolnica i Samostalnog sindikata zaposlenih u zdravstvu HNŽ-a o temi problematike zdravstvenog sustava na području HNŽ-a. Smatram kako su ti sastanci bili od velike koristi svim sudionicima te su polučili i konkretne rezultate. Jedan od njih je i racionalizirana potrošnja lijekova koji se nalaze na pozitivnoj listi.
Međutim, svjesni smo činjenice da se nagomilani problemi u zdravstvenom sustavu u HNŽ-u ne mogu riješiti u kratkom roku i da njihovo rješavanje iziskuje dugotrajan, temeljit i stručan pristup.

U kakvoj je situaciji sam Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ-a?
- Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ-a svaki mjesec uredno izvršava svoje obveze prema ugovornim zdravstvenim ustanovama. Pored bolnica, Zavod, temeljem ugovora o pružanju zdravstvene zaštite osiguranicima u HNŽ-u, financira usluge u domovima zdravlja u Mostaru, Čapljini, Jablanici, Prozoru, Čitluku, Stocu, Neumu, Ravnom, Šćipima i Uzinovićima, te u Zavodu za javno zdravstvo HNŽ-a i Centru za prevenciju ovisnosti.

Sagrađen je Centar za pedijatriju, ginekologiju i neonatologiju u sklopu RMC-a “Dr. Safet Mujić” koji još nije opremljen adekvatnom opremom. Kada bi trebalo biti njegovo otvaranje?
- Prema riječima najodgovornijih ljudi iz RMC-a “Dr. Safet Mujić”, otvaranje Centra za pedijatriju, ginekologiju i neonatologiju trebalo bi biti početkom listopada ove godine.

Poznata je činjenica kako je KB Mostar u teškoj situaciji. Što učiniti po tom pitanju?
- S obzirom na to da se KB Mostar nalazi u daleko najtežoj financijskoj situaciji te da su njegovi suosnivači, pored Hercegovačko-neretvanske županije, i Zapadnohercegovačka, Hercegbosanska, Srednjobosanska županija te Federacija BiH, nužno je da se i one snažnije uključe u rješavanje nagomilanih problema. Činjenica je kako je KB Mostar u proteklom razdoblju napravio veliki iskorak u kadrovskoj i stručnoj osposobljenosti, te opremljenosti najmodernijom medicinskom opremom.

Istina, stručni kadar i oprema su najvažniji segment kvalitetne zdravstvene usluge, ali nisu jedini. Poteškoće koje imamo, a financijske su prirode, održavaju se najviše na dnevne potrebe pacijenata, posebno onih koji su na bolničkom liječenju. Naravno, i ovaj aspekt ozbiljno razmatramo i tražimo adekvatna rješenja.

Vlada HNŽ-a na zadnjoj sjednici bolnicama u HNŽ-u je donirala ukupno 2 mil. maraka. Koliko će to pomoći bolnicama?
- Da, o tome sam već nešto rekao. Odlukom koju je donijela Vlada će djelomično pomoći bolnicama te očekujem kako će na isti način, konkretnom potporom bolnicama, reagirati i ostali suosnivači. Svima nama koji smo bilo osnivači ili suosnivači obveza je podupirati rad zdravstvenog sustava.

Mogu li zdravstvene ustanove u našoj županiji odgovoriti na sve izazove koji se pred njih stavljaju?
- Mišljenja sam da zdravstvene ustanove u našoj županiji mogu odgovoriti izazovima koji se pred njih stavljaju, jer su i stručno i kadrovski osposobljeni te raspolažu suvremenom medicinskom opremom.

U kakvoj je situaciji mladi stručni kadar te koliku mogućnost zapošljavanja imaju nakon izvršenja staža u jadnoj od bolničkih ustanova?
- Govoriti o ovoj temi bilo bi nekorektno, a ne istaknuti naš Medicinski fakultet koji je postao mjesto kvalitetnog obrazovanja medicinskog kadra. Naše medicinske ustanove kontinuirano zapošljavaju i dodatno educiraju mladi stručni kadar. Dovoljno je da kažem da je samo u 2012. odobreno ukupno 91 specijalizacija i 10 subspecijalizacija.

Nedavno ste potpisali protokol kojim bi se skrb u JU Dječji dom Mostar trebala podići na jednu veću razinu. Koliko je taj protokol postigao uspjeha te na koji način stvoriti uvjete za brigu o djeci bez roditeljske skrbi?
- Da, u traženju načina kako stvoriti bolje uvjete za brigu o djeci bez roditeljske skrbi nedavno smo potpisali protokol o suradnji između Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a, Grada Mostara, Javne ustanove Dječji dom Mostar i predstavništva Hope and Homes for Children u Bosni i Hercegovini.

Protokolom kojeg smo potpisali planirano je do kraja 2013. godine izvršiti procjenu djece bez roditeljske skrbi i njihovih obitelji (ukoliko ih imaju), izraditi individualne planove potreba za svako dijete, educirati stručnjake iz Centara za socijalni rad i Doma o novim trendovima preventivnog rada s obiteljima pod rizikom od razdvajanja. Također nam je cilj razviti suradnju između nadležnih institucija u smislu jačanja preventivnih mehanizama kako bi se smanjio broj djece smještene u ustanove.

Na području HNŽ-a značajan je broj socijalno ugroženih građana. Što učiniti po pitanju pomoći toj ugroženoj skupini?
- U našoj županiji socijalna skrb je regulirana Zakonom o socijalnoj skrbi, a svi građani HNŽ-a koji zadovoljavaju zakonom definirane kriterije ostvaruju prava iz te oblasti. U skladu s tim i kako bih vam dao jasniju sliku o kolikom financiranju ovih prava se radi, reći ću vam da smo u 2012. godini iz našeg proračuna izdvojili ukupno 3,806.037,53 marke.

Želim također dodati kako je započeo proces reformi sustava socijalne skrbi na razini Federaciji Bosne i Hercegovine i Ministarstvo na čijem sam čelu je uključeno, a cilj je poboljšanje položaja osoba koje se nalaze u stanju socijalne potrebe. Ovim izmjenama želimo stvoriti pretpostavke za uvođenje novih korisnika (žrtava nasilja, trgovine ljudima, liječenih ovisnika i sl.), te proširiti obujam njihovih prava. Na tom tragu već je utemeljeno povjerenstvo koje ima zadatak izrade Nacrta Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi HNŽ-a.