Milićević: "Svjedočimo povratku mladih obitelji u našu zemlju"
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u Federaciji BiH u veljači ove godine rođeno je 1175 beba, dok su preminule 1821 osobe, čime je prirodni priraštaj negativan – minus 646. Negativan prirodni priraštaj zabilježen je u čak devet županija, a jedina s pozitivnim rezultatom bila je Županija Zapadnohercegovačka.
O demografskim izazovima, ali i primjerima dobre prakse, u Dnevniku RTV Herceg-Bosne govorila je profesorica dr. sc. Mirjana Milićević, voditeljica stručne skupine koja je radila na izradi demografske strategije Hrvatskog narodnog sabora.
S profesoricom Milićević razgovarao je urednik i voditelj Damir Bliznac.
Plod demografskih mjera
"Prema izlaznim analizama nakon dvije godine provedbe strategije, ŽZH bilježi najbolje rezultate s prirodnim priraštajem od 8,27 promila u 2024. godini", kazala je Milićević te dodala kako ta županija već dulje vrijeme sustavno provodi demografske mjere i ulaže u gospodarski razvoj, zbog čega je i druga po indeksu razvijenosti u Federaciji (1,09).
Pozitivne trendove bilježe i Hercegovačko-neretvanska županija (7,1 promil) te Srednjobosanska (5,52 promila), dok je još prije izrade strategije Široki Brijeg bio jedina općina s hrvatskom većinom koja je imala pozitivan prirodni priraštaj.
Na pitanje je li veći problem prirodni pad ili iseljavanje, Milićević navodi kako su oba procesa prisutna, ali da je u analiziranim podacima iz razdoblja 2021.–2023. godine broj iseljenih osoba iz 24 općine koje su promatrane relativno nizak – oko 1300 osoba. Istaknula je i da se primjećuje smanjenje trenda iseljavanja te povratak mladih obitelji, osobito u ŽZH.
"Svjedočimo povratku mladih obitelji u našu zemlju, osobito u ruralna područja koja imaju dovoljno prostora i kapaciteta", istaknula je.
Pomoć obiteljima
Kao ključni izazov u provedbi strategije navela je financijska ograničenja i neujednačenost proračuna među županijama i općinama, ali i različite lokalne izazove, poput granične blizine koja u nekim slučajevima potiče iseljavanje.
Na pitanje koju bi od mjera iz strategije izdvojila kao najvažniju, profesorica Milićević naglasila je važnost subvencija i potpore mladim obiteljima, s ciljem zadržavanja stanovništva i smanjenja emigracije.
"Ključno je pomoći obiteljima s djecom, a posebno mladima, kako bismo preokrenuli negativne trendove", poručila je.
Na kraju razgovora osvrnula se i na priznanje koje je nedavno dobila – nagradu "Utjecajna hrvatska žena" u kategoriji vodstva i liderstva, koju dodjeljuje globalna Mreža hrvatskih žena. Bila je jedina dobitnica iz BiH.
"Veliko je to priznanje, a još veći poticaj za nastavak rada. Čast mi je biti dio globalne mreže hrvatskih žena", zaključila je Milićević.
U suradnji s osnivačicom mreže Caroline Spivak iz Toronta, upravo na Mostarskom sajmu gospodarstva organiziran je skup "Žene koje ruše barijere", a cilj im je bio predstaviti uspješne žene iz dijaspore i regije te otvoriti nove mogućnosti i za žene iz Bosne i Hercegovine.
