Milan Kovač: Sporazumom o posebnim odnosima s RH popravlja se položaj Hrvata u FBiH

Umjesto toga, pokojni predsjednik Franjo Tuđman i tadašnji predsjednik Federacije BiH Eujp Ganić potpisali su, a parlamenti ratificirali sporazum o posebnim odnosima između Republike Hrvatske i Federacije BiH koji je predviđao tijesnu suradnju u brojnim oblastima.

Ovaj dokument koji je formalno i pravno još uvijek validan, međutim, ostao je samo slovo na papiru koje obje strane negiraju. Iako su se obvezane na njega. Vrijednosti ovoga dokumenta nedavno je reafirmirao upravo šef HDZ-ova Odbora za Hrvate u BiH

Milan Kovač, koji je u tome smislu najavio ofenzivu ako ova stranka preuzme vlast. Naime, on je poručio da će se sporazum nastojati oživotvoriti u brojnim sastavnim dijelovima i kroz posebno ministarstvo za Hrvate izvan Hrvatske kakvo je postojalo do 2001. godine i kojemu je on jedno vrijeme bio ministar.

Posebno značajan dio ovoga dokumenta odnosi se upravo na obvezivanje federalnih partnera, prije svega Bošnjaka i Hrvata da će sve odluke donositi konsenzusom. ?

“Strane potvrđuju svoju spremnost da pitanja od vitalnog interesa rješavaju konsenzusom hrvatskog i bošnjačkog naroda, kroz nadležne institucije u sukladnosti s odredbama Ustava Federacije BiH, a s ciljem osiguranja djelatnog funkcioniranja Federacije BiH i učinkovite provedbe sporazuma o posebnim odnosima između Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine”, navodi se u ovome sporazumu koji su ratificirali parlamenti Federacije BiH, odnosno Hrvatski sabor.

Svjedoci smo međutim da odredbe ovoga međunarodnog sporazuma, ne da nisu zaživjele, nego su godinama, sustavno kršene kao i brojne odredbe drugih domaćih dokumenata koje pozivaju na usuglašavanje prijepornih pojedinosti. ?

Ovaj dokument jamči gospodarsku suradnju i trgovinu, poticanje zajedničkih ulaganja, osobito u područjima prometne infrastrukture, komunikacija i telekomunikacija, izgradnje i suradnje u korištenju industrijskih, energetskih, poljoprivrednih i drugih potencijala i kapaciteta.

Sukladno odredbama sporazuma iz Washingtona i Mirovnog sporazuma, bila je predviđena izgradnja europskog prometnog koridora od luke Ploče do sjeverne granice BiH na koju se kasni, te za potrebu izgradnje cestovne prometnice Dubrovnik-Ploče-Bihać-Zagreb (preko Neuma).