Migranti: Sve je bolje od Vučjaka

Centri Ušivak i Blažuj u Kantonu Sarajevo još nisu prikladno opremljeni za migranate. U program podrške uključio se i njemački THW. Migranti kažu da će ovdje „samo prezimiti“.

Abdul Rauf se odmara na stepenicama Crkve Svetog Josipa na Marijin Dvoru u Sarajevu. Na obližnjoj raskrsnici prodaje papirnate maramice, a zaradu želi poslati kćerki i ženi u Pakistan. Nada se da će za njih moći učiniti više kada jednog dana stigne u Italiju. Pokazuje fotografiju dvogodišnjeg djeteta. „Dva puta sam išao u Bihać i dva puta su me vraćali. Jednom sam došao i do Slovenije, ali su me graničari uhvatili blizu talijanske granice. Vratili su me u Hrvatsku, a tamo su me tukli i vratili u BiH", priča Rauf. Sada je ponovo u Ušivku kod Hadžića i čeka novu priliku.

„Kamp Ušivak bio je dobro mjesto za migrante dok nije došla grupa iz Vučjaka. Sada je gužva, neki su u neprikladnim prostorijama i još nemaju grijanje. Hrana je dobra, vode ima ali je loša. Vidim da ovi iz IOM-a (Međunarodna organizacija za migracije) rade, pa će valjda biti bolje. Morate doći i sami vidjeti", kaže Rauf. Na putu do Blažuja i Hadžića, mjesta nadomak Sarajeva, migranti su posvuda. Ima ih u tramvajima, autobusima, na ulicama, po parkovima, tržnim centrima...

U Ušivku ima „sve što mu treba" - osim cipela

Do pripreme ovog teksta IOM novinarima DW nije odobrio boravak u Ušivku i vojarni Blažuj, gdje je sredinom tjedna preko noći smješteno oko 700 migranata iz Unsko-sanskog kantona. Većina ih je iz, po zlu poznatog, Vučjaka. Bosonogi Alija koji na nogama ima samo plastične papuče pozdravlja „Zdravo, kako ste" na bosanskom, a onda nastavlja na lošem engleskom: „Ovdje je mnogo bolje nego u Vučjaku, imamo sve što nam treba". Osim cipela, za koje Ali kaže da „nema para", prenosi DW.

Na kapiji centra Ušivak ljubazno stavljaju do znanja da se ne može unutra bez dozvole. Pri povratku u Hadžiće prati ih grupa Afganistanaca. Jedan priča da je nedavni dolazak Pakistanaca iz Vučjaka „sve pokvario" u Ušivku. „Sada je ovo Kamp za Pakistance, a ranije je bio kamp za sve nas iz Afganistana, Sirije, Iraka...", govori, dodajući kako se migranti u Ušivku sada „ne slažu baš najbolje".

Lokalno stanovništvo zabrinuto

Stanovništvo Hadžića nije oduševljeno dolaskom novih migranata. Zineta i Munira su zabrinute, iako im nijedan migrant nikada nije učinio ništa nažao. „Strahujemo za djecu na putu od škole do kuće, kad se vraćaju po mraku. Tada mnogi migranti odlaze u Sarajevo, pa bi bilo dobro osigurati dodatne autobuse", kaže Zineta. Munira se prisjeća kako su i Bošnjaci bili izbjeglice. „Meni ih je žao. Odmah se sjetim kako je nama bilo u ratu...", kaže.

Strahuju i stanovnici Blažuja gdje je, prije planiranog termina, smješteno oko 350 migranata iz Vučjaka. I Mustafa Rešidović se plaši za sigurnost djece. „Vidite da se svuda kreću. Evo, sada posjećuju jedni druge iz naše kasarne u Ušivak, a dolaze i iz Ušivka ovamo. Idu prugom, kraće je. Ja još nisam doživio nikakve neugodnosti i za sad još nema nikakvih incidenata, ali zabrinuti smo, jer znamo da je bilo incidenata u Bihaću", kaže Rešidović, pokazujući put prema vojarni Blažuj gdje su izbjeglice smještene.

Uvjeti u vojarni Blažuj

Nekoliko migranata pokušava se oprati u blatnjavom potoku nedaleko od vojarne. Dopuštaju da ih se fotografira, ali ne žele govoriti o uvjetima u ovom objektu. Malo dalje još jedan Pakistanac. „Ja sam Osman Ali, i prije dolaska u Blažuj bio sam u Vučjaku. Ovdje je mnogo bolje, sve je u redu, iako za neke radove treba još vremena. Postavljaju nam kontejnere za spavanje, ali imamo hranu, vodu, struju...", priča Ali.

Vojarna Blažuj još je zatvorena za vanjski svijet, ali migranti pokazuju fotografije i videozapise snimljene mobitelima na kojima se vidi unutrašnjost bivšeg vojnog kompleksa, mobilne wc-kabine, velika hala pretvorena u spavaonicu s prostirkama po betonskom podu, madracima na napuhavanje i vrećama za spavanje. Migranti u hali odjeveni su u zimsku garderobu. Kažu da još nema adekvatnog grijanja, a da električnu energiju dobivaju iz generatora.

Ni Crveni križ nema pristup

Ulazak u vojarnu Blažuj nije dopušten ni pripadnicima Crvenog križa, kaže za Deutsche Welle tajnica Crvenog križa Kantona Sarajevo Enaida Višo. Ona ističe kako su volonteri ove organizacije odmah po dolasku migranata iz Unsko-sanskog kantona boravili u centru Ušivak gdje su pridošlim izbjeglicama pružili prvu pomoć. „Mi ne ulazimo u kampove bez najave. U Blažuju još nemamo pristup, ali smo bili u Ušivku prve noći kada su stigli migranti. Tamo smo ušli na temelju sporazuma sa IOM-om", kaže Višo.

Napominje da su uvjeti u Ušivku „zadovoljavajući". „Mi smo i ranije nosili tamo pomoć i vidjela sam da su uvjeti u onim kontejnerima za smještaj migranata dosta solidni, da imaju grijanje, da mogu obaviti osnovne higijenske potrebe, a imaju i hranu. Sada ne znam kakva je situacija nakon dolaska ovih 300 ili 350 migranata iz Vučjaka. Potrebno je neko vrijeme da se za sve osiguraju primjereni uvjeti", kaže naša sugovornica.

Mektić „izvršio puč na Kanton Sarajevo"

Lokalne vlasti zamjeraju odlazećem ministru sigurnosti Draganu Mektiću zbog „iznenadnog" prebacivanje migranata u „neprimjerenu" vojarnu Blažuj. Iz Vlade Kantona Sarajevo poručuju da će zbog nenajavljenog premještanja ovako velikog broja migranata „biti posljedica", misleći pritom na zdravstvenu i sigurnosnu situaciju. Smatraju da bi adekvatnije raspoređivanje migranata u manje kampove, kapaciteta do 200 ljudi ravnomjerno raspoređenih i na drugim bh područjima po uzoru na srbijanska rješenja, bilo daleko bolje. Tvrde da je Mektić preko noći „izvršio puč na Kanton Sarajevo".

Oko 750 migranata smješteno je sredinom tjedna u prihvatni centar Ušivak i u kasarnu Blažuj, nakon što je kamp Vučjak kod Bihaća zatvoren zbog nehumanih uvjeta. Nevladine organizacije, među kojima i njemačka Zaklada Konrad Adenauer, pozdravile su zatvaranje Vučjaka. „Uvjeti u Kampu Vučjak vrijeđali su ljudsko dostojanstvo. Uvjeti  smještaja bili su neprihvatljivi, kao i radni uvjeti Crvenog križa Bihaća koji su bili izuzetno teški", rekao je direktor predstavništva Zaklade Konrad Adenauer u BiH Sven Petke.

Sven Petke: „Teret migrantske krize trebaju snositi i u RS-u i u FBiH i u kantonima"

On smatra da je sadašnji smještaj migranata u Ušivku i Blažuju „bolje rješenje". „THW (Technisches Hilfswerk) iz Njemačke, već je potvrdio podršku u ovom poduhvatu i počeo pomagati", naglašava Petke. Direktor Zaklade Konrad Adenauer za BiH vjeruje da bi teret migrantske krize trebao biti ravnomjerno raspoređen. „Teret migrantske krize podjednako treba podjednako snositi državna razina BiH, Federacija BiH, Republika Srpska (RS), kao i kantoni. To je dužnost i obveza svake države, pa tako i BiH", kaže Sven Petke za DW.

Međutim, RS i federalni kantoni s hrvatskom većinom protive se smještaju migranata na svom području. Migranti koji u BiH uglavnom stižu iz Srbije i Crne Gore i, kako kažu, bez problema prolaze kroz RS, nadaju se da će upravo preko hrvatske granice stići do Europske unije. Svi s kojima su razgovarali novinari DW-a tvrde da će u Blažuju i Ušivku „samo prezimiti".

Pakistanac Abdul Rauf, s početka priče, kaže da jedva čeka proljeće kada će se i treći put zaputiti prema Bihaću, pa preko hrvatske granice. „Putujem dvije godine i četiri mjeseca preko Afganistana, Irana, Turske, Grčke, Makedonije i Srbije. Preplivao sam Drinu da bih ušao u BiH. Moram doći do Italije. Od toga ovisi budućnost moje obitelji", kaže Abdul Rauf.