Izmakla nam još jedna godina: Evo po čemu će BiH pamtiti 2018.

Godinu na izmaku u Bosni i Hercegovini obilježila su brojna politička previranja, dijelom zbog činjenice da je to bila izborna godina, ali i zbog nagomilanih problema na koje je bilo teško pronaći odgovor, poput povećanog priliva migranata i sve većeg iseljavanja stanovništva.

Iako se ranije špekuliralo da migrantska kriza koja je tresla zemlje okuženja neće pogoditi BiH, u 2018. "balkanska ruta" je prebačena upravo na BiH, te je do 25. prosinca u BiH, prema podacima nadležnih institucija, ušlo 23.690 migranata, od kojih je 1.358 podnijelo zahtjev za azil.

Najveća koncentracija migranta bila je u Sarajevu i općinama Unsko-sanskog kantona, koje su posljednjih mjeseci postale glavno odredište migranata iz azijskih i afričkih zemalja koji se nastoje dokopati teritorija Hrvatske, odnosno Europske unije.

Stanovnici Velike Kladuše organizirali su nekoliko protesta tražeći od vlasti da iznađu rješenje, a proteste su organizirali i privrednici, jer je danima bio blokiran i granični prijelaz Maljevac nakon što je Hrvatska zabranila prolazak migranata.

Drugi problem s kojim se domaće vlasti suočavaju već godinama je masovno iseljavanje bh. stanovništva. Podaci do kojih je moguće doći govore o odlasku više od 15.000 ljudi iz BiH. Domove u potrazi za boljom budućnosti napuštaju ponekad i cijele porodice. Kao najveći razloga odlaska, posebno mladih, navodi se nemogućnost pronalaska posla, ali nerijetko odlaze i oni koji imaju radno mjesto.

U Bosni i Hercegovini svaka druga godina je izborna, a tako je bilo i 2018. godine kada su 7. lisrtopada održani Opći izbori bez usvajanja izmjena Izbornog zakona kojima je bilo potrebno implementirati nekoliko odluka Ustavnog suda BiH.

Pravo glasa na izborima imalo je 3,35 milijuna građana, izlaznost je bila nešto veća od 53 posto, a rezultati izbora su takvi da izvršna vlast u većini županija te na federalnom i državnoj razini još nije formirana.

Tek nedavno je Središnje izborno povjerenstvo BiH donijelo odluku o načinu raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, što je preduvjet za uspostavu vlasti u ovom entitetu, ali i za formiranje državnog doma naroda.

Na vanjskopolitičkom planu ključni događaji su vezani za europski put i činjenicu da je BiH u veljači predala odgovore na 3.242 pitanja iz Upitnika Europske komisije, a za odgovaranje na njih potrošeno je 14 mjeseci.

Europska komisija potom je poslala dodatnih 655 pitanja, ali odgovori na njih još nisu dostavljeni u Bruxelles. Nakon što BiH do kraja završi taj posao, Europska komisija trebala bi pripremiti Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji, a BiH, uz Kosovo, jedina je država regiona koja nema status države kandidata.

Pred sami kraj godine stigla je i pozitivna vijest o dobivanju zelenog svjetla za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo (MAP) u Sjevernoatlantskom savezu (NATO). BiH je dobila zadatak da izradi Godišnji nacionalni plan, što bi u konačnici značilo aktivaciju MAP-a.

Ovaj plan obuhvća odgovore na set pitanja iz oblasti politike, obrane, resursa i pravnih pitanja i on je već upućen Vijeću ministara na razmatranje, a trebao bi biti razmatran na prvoj sjednici u novoj godini zakazanoj za 10. januar.

Predstavnici iz Republike Srpske ponovili su stav o napretku BiH na putu ka članstvu u NATO-u koji se veže za stav Srbije o vojnoj neutralnosti.

Zadaci iz Reformske agende, dokumenta kojeg su potpisali prije četiri godine predstavnici svih parlamentarnih stranaka u BiH, rješavani su i ovoj godini, a najkonkretniji rezultati ostvareni su u reformi radnog i mirovinskog zakonodavstva te stabilizaciji javnih financija.

Neke braniteljske populacije su insistirale i na ostvarenju dodatnih prava te objavi registra branitelja i korisnika prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite, zbog čega su nerijetko organizirali i blokade cesta i proteste.

Iako u godini na izmaku nije nedostajalo ni drugih prosvjednih okupljanja, ipak oni o kojima su izvještavali regionalni i svjetski mediji je višemjesečna borba roditelja stradalog mladića Davida Dragičevića u Banjoj Luci.

Kada je u pitanju ovaj slučaj, policija je prvo zaključila da je riječ o samoubojstvu, no roditelji su uporno ukazivali na propuste u istrazi te pokrenuli širu društvenu akciju kako bi se otkrila istina o njegovoj smrti. Slučaj do danas nije riješen.

Roditeljima nastradalog Davida podršku su pružili građani Sarajeva i obitelj stradalog mladića Dženana Memića koja također za neadekvatno provođenje istrage o njegovom ubojstvu krivi istražne organe i tužiteljstvo.

Ove godine dogodila se i stravična likvidacija dva policajca, Adisa Šehovića i Davora Vujnovića, koji su u krađu automobila u Sarajevu zatekli kriminalce. Nakon što su kriminalci pucali na njih nestali su u nepoznatom smjeru i još uvijek nisu pronađeni.

Godinu na izmaku obilježili su i brojni drugi, pozitivni i negativni događaji, a posljedice nekih od njih osjećat će se i u 2019. godini.