Menix: Motivi 'kvaziprijave' protiv mene političke se prirode

Vlatko Menix, savjetnik za medije Josipa Leke, predsjednika Hrvatskog sabora, oštro je reagirao na optužbe o podizanju navodne kaznene prijave protiv njega u Tužiteljstvu HNŽ-a.

Menix navodi da se radi o neistinama te da također nikada nije čuo za Marka Čuljka i Svena Markovicha, osobe koje su podnijele kaznenu prijavu, Također smatra kako je cijeli slučaj političke prirode.

Kako komentirate teške optužbe navedene u prijavi, a optužbi je puno? Između ostalog, terete Vas da ste otuđili oko 300.000 kuna, kao i da ste od 2001. do 2010. zlouporabili donacije koje su pristizale iz RH?

- Brojka koja se u ovoj “kvaziprijavi” spominje izmišljena je kao i ostali navodi. Dok su postojale aktivnosti Kluba, a time i financijska sredstva koja su pratila te aktivnosti, financijsko poslovanje uredno se i profesionalno vodilo.

Možete li nešto više reći o samom Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva u BiH?

- Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva u BiH osnovan je 1999. godine s ciljem poticanja povratka i pomaganja pri povratku hrvatskih iseljenika i drugih u BiH i to kroz pozivanja i druženja istih, zaštitu njihovih prava, poticanje zajedničke suradnje, poticanje na povratak, prijenos kulturoloških i poslovnih veza iz inozemstva u BiH te organiziranje kreativnih skupnih razmišljanja ('brainstorming') kako bi se iskustva i način razmišljanja stečeni u inozemstvu koristili u promociji zajednice i gospodarstva u BiH.

Za razliku od drugih sličnih udruga ili klubova, u Klubu hrvatskih povratnika iz iseljeništva u BiH strogo su propisani uvjeti za stjecanje članstva. Od svog osnutka do cca 2007. godine, klub je sam ili u suorganizaciji s domaćim i međunarodnim organizacijama u BiH organizirao, izlagao i vodio mnoge domaće i međunarodne konferencije, okrugle stolove i seminare te ovo smatramo izuzetno aktivnim razdobljem u radu i djelovanju Kluba.

Od 2007. do 2008. godine primjetna je apstinencija ovih aktivnosti čemu pridonosi pojava novih udruga na bh. sceni koje se bave ovom ili sličnom problematikom, kao i odluke ionako malog broja povratnika iz iseljeništva u BiH koji uslijed novih i gospodarskih i političkih razočarenja uvjetima povratka u BiH odlučuju se na povratak u zemlje iz kojih su se bili i vratili.

Već 2008. godine, a što je rezultiralo do današnjih dana, dolazi do potpunog pada aktivnosti Kluba gdje se iz prethodnih razloga ostaje bez zadnjih članova Kluba, a sukladno tomu i financijskih sredstava i aktivnosti.

Poznajete li osobe koje su protiv Vas podnijele prijavu (Marko Čuljak i Sven Markovich) i jeste li imali kontakt s ovim osobama?

- Kako sam Klub ne raspolaže materijalno-tehničkim sredstvima, što vjerujem da podnositelji (za koje nikada nisam čuo, niti su članovi Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva u BiH) ove “kvaziprijave” nisu ni znali - sami motivi vjerujem da i nisu materijalne već političke prirode.

Tim više što ove za mene nepoznate osobe svojim daljnjim paušalnim ocjenama i pretpostavkama ili navodima dokazuju da niti su mogle raditi u Klubu, niti rade, već osnovni razlog leži u montiranoj političkoj činjenici.

U opisu mog radnog mjesta između ostalog su razgovori i kontakti kako s poslovnim osobama, tako i institucijama kao i s javnošću. Moj telefon, faks i e-mail kontakti su javno dostupni. Od ovih osoba koje se predstavljaju ovim imenima (možda su i stvarna) ne pamtim ni jedan kontakt.

Kako ste osoba iz medija, ne u prijavi, već u daljnjem tekstu spominje se i vrijeme Vašeg djelovanja na javnoj radioteleviziji. Komentar?

- Vrijeme formiranja i rada javne hrvatske, a poslije Hercegovačke radiotelevizije u Mostaru bilježe usponi i padovi. Zbog nepostojanja osnivača, to jest vlasnika ovog medija, a paralelno s tim i osnovnih financijskih sredstava za normalne uvjete rada i djelovanja na HRT-u Mostar, uz urednu primopredaju razriješen sam dužnosti na Osnivačkoj skupštini 2009. godine.

Od tada do sada nestvarno mi djeluje činjenica da o Vlatku Menixu ovisi hoće li hrvatskom konstitutivnom narodu u BiH biti ispoštovano ovo pa i međunarodno pravo na javnu radioteleviziju.

Tim više što i druga dva konstitutivna naroda u BiH u punom kapacitetu koriste ovo zakonsko, kulturološko i međunarodno pravo kroz postojeće i registrirane javne RTV. Valjda ima nešto i u osnivačima - nositeljima mandatne vlasti u BiH.