Medžlis IZ Mostar o džamijama, građevinskim dozvolama i jednom e-mailu

Medžlis Islamske zajednice (MIZ) Mostar danas je priopćio kako se Islamska zajednica u Mostaru dosljedno pridržavala zakona ove države kada je u pitanju procedura pribavljanja potrebnih odobrenja i dozvola za građenje, kako u vezi u ratu porušenih džamija, tako i do ispod temelja porušenih koristonosnih vakufskih objekata i onih novoizgrađenih.

Navode kako je priopćenje za javnost uslijedilo nakon što je gradonačelnik Mostara Mario Kordić na adresu Medžlisa Mostar elektronskim putem uputio ''nešto što podsjeća na službeni dokument, a ne sadržava ni broj protokola ni datum ni pečat, pri čemu je takvo 'pismo' istovremeno dostavljeno i jednom lokalnom portalu''.

Pročitajte još

Tekst o gradnji vjerskih objekata u Mostaru: Nakon odbijanja odgovora, optuženi smo za postavljena pitanja

Ističu kako se u njemu od Medžlisa traže odgovori o postojanju dozvola za izgradnju vjerskih objekata, konkretno, džamije u Gornjem Zaliku.

''Valja napomenuti da su sve porušene i minirane džamije u dijelu grada koji je nekada bio pod kontrolom 'Hrvatske republike Herceg-Bosne', kao i drugim dijelovima Hercegovine, bile obnavljane na temelju izdanih odobrenja od strane Federalnog ministarstva prostornog uređenja, a da niti u jednom slučaju te lokalne vlasti nisu izdale potrebna odobrenja iz njima i nama dobro znanih razloga'', navode iz Medžlisa.

''Nestajanje'' predmeta

Kada je riječ o džamiji u Gornjem Zaliku u Mostaru, kažu iz IZ Mostar, javnost treba znati da je Medžlis Mostar u rujnu 2014. godine uputio zahtjev za izdavanje urbanističke suglasnosti, te tvrde dobio Urbanističko-tehničke uvjete i čvrsta uvjeravanja tadašnjeg gradonačelnika Mostara da će ovo pitanje biti pozitivno riješeno.

''Nažalost, njegov nasljednik, iznenada, ničim izazvan, traži od nas izjašnjenje, kao da mi izdajemo dozvole, a ne njegova nadležna služba za urbanizam, u kojoj nije prvi put da nekim čudom 'nestaju' predmeti Islamske zajednice iz arhive, poput predmeta Derviš-paše Bajezidagića medrese u Podhumu i drugih. Koliko nam je poznato, još uvijek nije utvrđeno, ni kako je 'nestao' predmet Hrvatskog narodnog kazališta kada je postupajući građevinski inspektor tražio službeno da mu se dostavi'', navodi se u priopćenju.

Medžlis smatra da se ''mostarska javnost već duži niz godina pita na koji način je pribavljeno odobrenje za gradnju velikog križa na Humu, pa velikog tornja franjevačke crkve, za kojeg fra Ivo Marković kaže da se stidi kao kršćanin svaki puta kad dolazi u Mostar, te kojim putem, zašto i u kojem višemilijunskom iznosu iz budžetskih sredstava Grad Mostar obeštećuje obitelj Živković i Atijas da bi se nastavila graditi na tuđem zemljištu nova katedrala u sred Mostara''.

Ignoriranje 'Mevlane'

Mežlis tvrdi da su predlagali da centar Mostara, njegova Središnja zona u okviru koje je i Lakišića harem ''bude mjesto integracije, susreta i dijaloga, a ne isključivosti i razgraničenja, kako bi se sačuvao multietnički karakter''.

Pročitajte još

Vjerski objekti bez 'papira' - Grad pita Medžlis: Imate li dozvolu za džamiju u Zaliku?

''Ono što je najintrigantnije u gradonačelnikovu 'dokumentu', a što Islamsku zajednicu i mostarsku javnost u ovom trenutku najviše interesira, jeste prešućivanje i potpuno ignoriranje legalnog i legitimnog zahtjeva za izgradnju Interkulturnog centra 'Mevlana' na lokalitetu nekadašnjeg Lakišića harema, koji mostarski gradonačelnik i ne spominje'', kaže se u priopćenju.

Medžlis Mostar smatra da je gradonačelnik Kordić trebao u predviđenom zakonskom roku izdati potrebne dozvole, ''posebno imajući u vidu njegova ranija obećanja i činjenicu da postoje mehanizmi putem komisije za davanje stručne ocjene, kao što je to učinjeno i u brojnim drugim predmetima''.

Apelirali su na gradske vlasti, gradonačelnika i Gradsko vijeće, da im daju potrebno odobrenje za građenje.

''Svi su pravni i moralni argumenti na našoj strani, o čemu će se uostalom očitovati sud u Strazburu i Ustavni Sud Bosne i Hercegovine. Apsurdno je u 21. stoljeću da jedan grad vrši sustavnu opstrukciju i diskriminaciju Islamske zajednice, a da se pritom diči njenim nasljeđem pred svijetom i prezentira ga kao zajedničko kulturno - povijesno dobro i baštinu'', poručili su iz Medžlisa Mostar.