Međunarodna krizna grupa: Put BiH ka EU blokiran!

Sustav vlasti u BiH je dosegao prijelomnu točku i put ove zemlje prema članstvu u EU je blokiran, jedan je od zaključaka analize Međunarodne krizne grupe koja istražuje izazove kojima su izloženi ustavni okvir BiH, njegove ključne institucije i koncept konstitutivnih naroda kroz slučaj "Sejdić-Finci".

Pojašnjeno je da Ustav BiH diktira da pozicije u dvije ključne institucije, tročlanom Predsjedništvu i parlamentarnom Domu naroda, budu jednako podijeljene između Bošnjaka, Hrvata i Srba.

- Europski sud za ljudska prava je 2009. donio odluku da to krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima onemogućavajući ostalima pristup tim pozicijama. Odluka Europskog suda je ogoljela stare kontradikcije duboko zakopane u strukturi Ustava koje su postale još akutnije od kolapsa vladajuće koalicije 31. svibnja 2012. godine, stoji u analizi.

Krizna grupa je utvrdila da bh. političari moraju reformirati Ustav no ponovno otvaranje Dejtonskog sporazuma zahtijeva više od brze popravke. Dodaje da EU ne bi trebala odluku Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci", kojom se odbacuje tripartitni etnički monopol, učiniti preduvjetom za kredibilnu aplikaciju za članstvo ako već traži temeljitu reformu koja bi zemlju stavila na čvrste osnove.

- Neuspjeh BiH da implementira povijesnu odluku Europskog suda u slučaju "Sejdić-Finci" zbunjuje promatrače. Diskriminacija manjina kao što su Židovi i Romi je odvratna. Ipak, više od dvije i po godine kasnije, usprkos jakom međunarodnom pritisku i udruženim pokušajima da se dođe do rješenja u proljeće 2012. bh. lideri nisu postigli napredak u njenom izvršenju. Čak se i oni promatrači koji imaju razumijevanja za BiH, pitaju zašto se zemlja uporno drži svog "rasističkog" ustava, navedeno je.

Tenzija između dva aspekta bh. federalizma – podjela na dva teritorijalna entiteta i tri etničke zajednice koje su poznate kao konstitutivni narodi – raste već deset godina.

- To više nije održivo. Kako je Krizna grupa opisala u svojim izvještajima u zadnje dvije godine, državne institucije su pod napadom, a u FBiH i RS-u traje kriza vlasti. Institucije na svim nivoima su veoma neefikasne, a političari ignoriraju teške političke izbore i naizgled su imuni na domaće i međunarodne pritiske. Bilo je potrebno 14 mjeseci da se formira državna vlada nakon izbora u oktobru 2010.; ova krhka koalicija se raspala nakon manje od šest mjeseci, 31. svibnja 2012., objašnjeno je u analizi.

Nova konstelacija stranaka, po analizi, pokušava da uspostavi kontrolu, ali njihovi bivši partneri u državnoj i federalnoj vladi se čvrsto drže svojih pozicija pa je budućnost neizvjesna.

Iako ponovno izbijanje nasilja i dalje ostaje malo vjerojatno, ova pitanja su visoko emotivna pa postoji veliki rizik od produžavanja političke paralize što bi vodilo ka raspadu države.

Analiza je pokazala da lideri BiH misle da EU zahtijeva samo tehnička rješenja, pa čak i ako bi to učinilo upravljanje zemljom još težim.

Na kraju, odluke koju bh. lideri donesu će odlučiti o tome da li će BiH preživjeti da bi se primakla bliže Europi ili će započeti proces dezintegracije koji se neće mirno završiti.

Da bi se ova mračna predviđanja izbjegla bh. politički lideri bi se trebali refokusirati na ustavne reforme, uključujući izvršenje odluke Suda za ljudska prava. Trebali bi usvojiti mjere koje pojašnjavaju koji su dužnosnici odabrani od kojih glasača i kome su imenovani odgovorni, dopustiti glasačima, a ne dužnosnicima na srednjem nivou da biraju nacionalne lidere, dati Hrvatima efikasne načine utjecaja na državnu politiku, osigurati pravo glasa i onima koji se identificiraju kao građani, a ne kroz etničke grupe i izbjeći pretjerano komplicirana pravila koja dovode do opstrukcija, navedeno je u izvještaju.

Države EU bi, sudeći po analizama Krizne grupe, trebale bi otkloniti uvjetovanje bh. kandidature implementacijom sudske odluke.

- Sveobuhvatna reforma Ustava bi trebala biti cilj pregovora o članstvu, a ne njen preduvjet, zaključak je analize.