Mediji u BiH nemaju adekvatno razvijene interne mehanizme zaštite zaposlenika

Mediji u Bosni i Hercegovini nemaju adekvatno razvijene interne mehanizme zaštite zaposlenika, mnoge oblike pritisaka novinari ne prijavljuju interno. U medijima ne postoje jasne rodne politike o napredovanju novinarki, kao ni protokol o poštivanju rodne ravnopravnosti - rezultati su to istraživanja koje je Udruženje BH novinari provelo krajem prošle i početkom ove godine o temi internih kapaciteta i potreba medija u oblasti zaštite i sigurnosti novinara i drugih medijskih djelatnika u BiH s posebnim fokusom na novinarke.

Cilj istraživanja koje su danas medijima predstavile generalna tajnica Udruženja BH novinari Borka Rudić i profesorica Zarfa Hrnjić-Kuduzović, autor projekta, jeste da se utvrde objektivni pokazatelji sigurnosti novinara u informativnim redakcijama medija u BiH, da se procijene potrebe za usvajanjem posebnih sigurnosnih protokola, te ukaže na specifične uzroke i posljedice funkcioniranja medija bez jasnih pravila i procedura o sigurnosti novinara.

Linija za pomoć nije dovoljna

Pomoć koju novinari dobijaju kroz Udruženje BH novinari – Linija za pomoć novinarima jeste važna, ali Rudić smatra da nije dovoljna, ukoliko novinari nemaju adekvatnu podršku u svojim redakcijama.

''Motiv istraživanja je da pomognemo novinarima da i problemi i kršenja novinarskih prava koja se dešavaju unutar medijskih kuća, budu svedeni na najmanju moguću mjeru i da kroz interne procedure, pravilnike, protokole o zaštiti novinara, slobode izražavanja, čuvanju integriteta i dostojanstva novinara, poboljšamo njihov položaj'' - istaknula je Rudić.

''U Liniji za pomoć novinara bilo je dosta prijava koje se odnose na kršenje prava novinara unutar redakcija, unutar medijskih kuća, a ne samo pritiske izvana, prijetnje u online sferi, političke pritiske i fizičke napade, već i kršenje radnih prava, diskriminaciju unutar medijskih kuća, mobing, svi oblici koji su povezani s radno-socijalnim položajem novinara i novinarki'' – naglasila je Rudić.

Istraživanje je provedeno putem online ankete u kojoj je sudjelovalo 116 novinara i drugih medijskih profesionalaca, te urednici, direktori i vlasnici iz 61 medija, te je provedeno i deset dubinskih intervjua s novinarkama.

Mediji u BiH, ustvrdila je Hrnjić-Kuduzović, nemaju adekvatne interne mehanizme zaštite zaposlenika.

Sigurnosni protokol

''To je krucijalno da bi se novinari osjećali sigurnim. Veliki broj novinara nije dovoljno upućen u interne dokumente, ne znaju da li u njihovim redakcijama postoje pravni akti koji reguliraju određeno pitanje. Novinari više, nego urednici, direktori i vlasnici medija, prepoznaju potrebu za internim sigurnosnim protokolom i pravilnikom'' – istaknula je ona.

Obje ciljne skupine ispitanika, i menadžment i novinari, navela je, smatraju da je najkorisniji oblik eksterne pomoći dostavljanje prijedloga sigurnosnih protokola.

Najviše je zatražena zaštita u oblasti ''cyber sigurnosti'', budući da su se prijetnje i pritisci posljednjih godina preselile u online prostor.

Također, rezultati pokazuju da u medijima ne postoje jasne rodne politike o napredovanju novinarki, kao ni protokol o poštivanju rodne ravnopravnosti.