Manji pritisak migranata na Hrvatsku i BiH
Pritisak migranata na hrvatsku granicu u prvih šest mjeseci ove godine oslabio je u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, piše zagrebački Jutarnji list.
Slična je situacija u Sloveniji i Bosni i Hercegovini, a podaci ukazuju na to da je migrantska ruta aktivnija u Srbiji, odakle migranti pokušavaju ući u Mađarsku pa dalje u Sloveniju, navodi list.
No, sugovornici Jutarnjeg lista strahuju kako ovo zatišje neće potrajati ako se nastavi eskalacija sukoba u Afganistanu. Oni upozoravaju da bi daljnje napredovanje talibana u toj zemlji moglo potaknuti novi val migracije tamošnjeg civilnog stanovništva prema Evropi, a u tom slučaju i prema Hrvatskoj.
Prema podacima MUP-a, u prvih šest mjeseci ove godine granična policija evidentirala je 7.434 nezakonita prelaska državne granice, što je 11,2 posto manje nego u istom razdoblju 2020. godine, kada su evidentirana 8.374. Najčešće je riječ o državljanima Afganistana, Pakistana, Bangladeša, Sirije i Kosova.
Najveći pritisak nezakonitih migracija i dalje je na području policijskih uprava ličko-senjske, sisačko-moslavačke i karlovačke.
U istom razdoblju ove godine slovenska policija bilježi 3.343 ilegalna prelaska granice, što je za 34,8 posto manje nego u istom razdoblju 2021.
U Bosni i Hercegovini u ovom se trenutku nalazi oko 7.500 migranata, što je znatno manji broj nego prošlih godina, navodi se. U Srbiji je pak službeno evidentirano oko 4.000 migranata, no neslužbeni je broj daleko veći, prenosi Hina pisanje Jutarnjeg lista.
Migranti koji se nalaze u toj zemlji, umjesto preko BiH, na teritorij EU u sve većem broju pokušavaju ući preko Mađarske, pa je uz srbijansko-mađarsku granicu uspostavljeno više ilegalnih kampova.
Da je pritisak na Mađarsku sve veći, potvrđuju i u hrvatskom MUP-u. Prema njihovim navodima, razlog smanjenja nezakonitih prelazaka hrvatske granice jest "učinkovita zaštita hrvatske vanjske granice koja je potakla dio migranata na pronalaženje novih slabih točaka na vanjskoj granici EU, odnosno premještanje migranata iz BiH u Srbiju te pokušaji prelaska preko Rumunije i Mađarske".
