Maloljetnice zbog braka bježe od kuće i napuštaju školu

Na području USK učestali su slučajevi da maloljetnice bježe od kuće i roditelja i potom stupaju u nezakonite bračne zajednice sa starijim osobama.

U posljednjih nešto više od mjesec dana, policija u USK intervenirala je u sedam takvih slučajeva.

Posljednji je zabilježen u protekli ponedjeljak kada se Policijskoj stanici u Velikoj Kladuši obratio M.H. (50) i prijavio da je njegova 16-godišnja kćerka otišla od kuće kako bi stupila u izvanbračnu zajednicu s A.D. (22), koji živi u istom gradu, pišu nezavisne novine.

U slučaj su uključeni socijalni radnici koji su obavili razgovor s maloljetnicom, koja je izjavila kako je od kuće otišla samovoljno i bez ičije prisile.

Nakon toga ona je vraćena obitelji i prema riječima glasnogovrnika MUP-a USK Snežane Galić, to je uobičajena praksa u ovakvim slučajevima.

"Policija intervenira u suradnji s Tužiteljstvom USK, a potom se uključuju i socijalni radnici. Obično se maloljetne osobe vraćaju u okrilje porodice osim u slučajevima kada se, zbog određenih okolnosti, odluči drugačije", istaknula je Galićeva.

Procjenjuje se da ovakvih i sličnih slučajeva ima mnogo više, ali se svi ne prijavljuju policiji.

Maloljetnice u najvećem broju slučajeva napuštaju i školu, pa su nam u Ministarstvu obrazovanja USK potvrdili kako na području ovog kantona postoji veliki broj djece, posebno ženske, koja su isključena iz obrazovnog procesa.

Ova pojava je najizraženija u općinama Velika Kladuša, Cazin i Bužim, jer u ruralnim dijelovima tih općina još postoji shvaćanje da je škola gubljenje vremena i da je korisnije da djeca pomažu obitelji u svakodnevnim poslovima, kažu u Pedagoškom zavodu USK.

To se posebno odnosi na žensku djecu, koju roditelji često udaju i prije završetka punoljetstva.

"U proteklim godinama učinili smo krupne korake kako bismo promijenili ovakvu praksu, tako da je broj djece koja su isključena iz procesa obrazovanja znatno smanjen, ali ne i iskorijenjen", kažu u ovoj ustanovi.

Prema riječima psihologa Edina Biščevića, korijene ove pojave treba tražiti u trenutnoj teškoj situaciji u društvu, ali i nasljeđu konzervativne tradicije.

Smatra da je ova problematika društveno zlo za koje trenutno nema adekvatnog rješenja.
Po njegovom mišljenju, treba uraditi opsežna istraživanja ove pojave, a ne treba zanemariti ni edukaciju koju bi trebalo obavljati u porodici, školama i nevladinim organizacijama.

"Sigurno je da sve to ostavlja posljedice na te maloljetnice i njihov psihofizički razvoj, zdravlje, obrazovanje, i ne samo na tu djecu, već i na društvo u cjelini. Njihov brak nije samo njihov problem, ili problem njihove obitelji, i društvo bi se moralo suočiti sa razlozima i motivima djevojčice koja se odluči na jedan takav korak", istaknuo je Biščević.