Maček: U BiH uvesti elektronički registar dodijeljenih državnih pomoći

Gost okruglog stola „Reforma i modernizacija državne pomoći kao pretpostavka ekonomskog razvoja“, koji je danas u Sarajevu organizirao Centar za politike i upravljanje (CPU), jest Marko Maček, zamjenik direktora Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Hrvatske, koji je predstavio iskustva Hrvatske u reformi sustava državne pomoći.

''U Hrvatskoj taj proces traje već desetak godina. On je u svakom slučaju dugotrajan, odnosno treba vremena da bi se uskladio sustav državne pomoći. Pri tome je najvažnije promjena svijesti to jest način razmišljanja na koji se način sve državne pomoći dodjeljuju'', kazao je Maček u razgovoru za Fenu.

Državna pomoć ili subvencije različitim sektorima gospodarstva je jedan od široko korištenih i legitimnih instrumenata jačanja gospodarstva svake zemlje, jačanja konkurentnosti domaćih kompanija i poticanja rasta i razvoja.

''Nužno je prihvatiti činjenicu da postoje određena pravila i da su te pomoći trebaju dodjeljivati na osnovu unaprijed propisanog načina, jer na koncu jedino takav način donosi efekte za gospodarstvo. To je upravo rast zaposlenosti, GDP-a i rast cijele ekonomije'', kaže Maček.

BiH je započela proces reforme sustav državne pomoći. Ova reforma je u najvećoj mjeri uvjetovana ispunjavanjem uvjeta iz Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je stupio na snagu u srpnju 2008.godine.

Odgovarajući na pitanje na koje tri stvari bi se BiH trebala fokusirati na početku procesa reforme sustava državne pomoći kaže da je prvenstveno važno uspostaviti institucionalno uređenje.

''To znači uspostaviti sustav u kojem će se davatelji pomoći - ministarstva, ali i davatelji na lokalnoj i regionalnoj razini, gradovi, općine, županije upoznati o sustavu, i postati svjesni potrebe prijavljivanja određene pomoći regulatoru, odobrenja i davanja na unaprijed propisan način'', rekao je Maček.

Dodaje da je također važno institucionalno uređenje regulatora, odnosno da „taj regulator bude neovisan, kapacitiran i da ima ljude koji su sposobni provoditi propise“.

Gledajući korist od svega toga, kaže da je ta korist zapravo za porezne obveznike za građane i proračun s obzirom na to da se novci iz proračuna trebaju trošiti na efikasan način.

''Zato i ako se dodjeljuju državne pomoći one trebaju biti usmjerene u dobre projekte, koji će povećati zaposlenost, GDP i rast ekonomije'', govori Maček.
Kao treće na štaose BiH treba fokusirati na početku procesa reforme sustava državne pomoći istakao je ulogu medija i poslovne zajednice.

''Poslovna zajednica mora biti spremna na to da se ne može samo spašavati poduzeća koja su u nekim teškoćama, nego zapravo treba podupirati ona dobra poduzeća koja imaju kvalitetne projekte. U tome je uloga medija da trebaju prenositi sve dobre stvari koje se događaju u sustavi državne pomoći. Svaki korak naprijed i novitet regulatora u BiH mediji moraju prenositi, jer će na taj način šira javnost saznati nešto o toj tematici'', objašnjava zamjenik direktora Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Hrvatske.

Iako je ukazao na dobra iskustva iz Hrvatske u ovom procesu naveo je i poteškoće s kojima se susrela Hrvatska.

''Nadam se da kolege iz BiH iz naših primjera mogu također naučiti i što ne raditi da bi sustav državne pomoći bio bolje usklađen i unaprijeđen. To je jednostavno vrijeme koje je potrebno da se utiče na davatelja pomoći. Na primjer da se utiče na ministarstva koja su u neku ruku bila naučena dodjeljivati poticaj i potpore na prijašnje načine. Sada postoje neka druga pravila, da se njih treba poštovati i da postoji regulator - neovisno tijelo koji to treba ocijeniti'', istakao je Maček.

To je po njegovom mišljenju bila najveća „negativnost“ u ovom procesu, „jer je trebalo vremena da bi se taj sustav izgradio i usvojio“.

U razgovoru kao preporuku nadležnim u BiH, Maček je naveo postojanje registra, u kojem bi se nalazile sve dodijeljene državne potpore.

''Poželjno bi bilo da taj registar bude elektronički, zato što se iz elektroničke baze može sve lakše nadzirati i kontrolirati, kao i raditi izvještaji. Dok kog se to svodi na pisano prikupljanje podataka uvijek postoji opasnost da nešto nije obuhvaćeno'', zaključio je u razgovoru za Fenu Marko Maček, zamjenik direktora Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Hrvatske.

Zakon o državnoj pomoći usvojen je veljači 2012., Vijeće za državnu pomoć formirano je u studenom 2012., pripremljeni su i krajem lipnja 2013. predati EC izvještaji o državnoj pomoći u BiH za 2011. i 2012. godine.

Ovim su stvorene osnovne pretpostavke reforme, ali nužni podzakonski akti za implementaciju zakona trebaju tek biti usvojeni i evidentno je da tek treba graditi kapacitete Vijeća za državnu pomoć BiH i Tajništva Vijeća.