Logoraši traže postavljanje spomen-obilježja u Koštanoj bolnici u Stocu

Savez logoraša u Bosni i Hercegovini oglasio se danas priopćenjem za javnost u kojem zahtjeva da se sa dnevnog reda današnje sjednice Općinskog vijeća Stolac ukloni točka koja se tiče prenosa prava korištenja objekta "Koštane bolnice Stolac" te da se u Stocu i drugim mjestima širom BiH odmah zaustavi degradacija žrtava, sistemski omogući pravo na dostojanstvenu memorijalizaciju i sjećanje, neuništavanjem objekata i lokacija na kojima su formirani logori i počinjeni zločini, postavljanjem spomen-obilježja, te nesmetanim okupljanjem žrtava prilikom obilježavanja godišnjica. 

U priopćenju za javnost Savez navodi da je danas na dnevnom redu sjednice Općinskog vijeća Stolac "Odluka o prijenosu prava korištenja na nekretninama", kojom se utvrđuje prijenos prava korištenja zbog dugogodišnjeg nekorištenja upisanog posjednika, države BiH, na nekretninama koje se odnose na "Koštanu bolnicu Stolac". Radi se o objektu i dvorištu Koštane bolnice, te pripadajućom baštom i pratećim objekom uz zgradu bolnice.

Iz Saveza podsjećaju da je Koštana bolnica, napravljena za vrijeme Austro-Ugarske vladavine, bila najpoznatija stolačka institucija. "Preživjela" je Prvi i Drugi svjetski rat, važila je za mjesto nade i boljeg sutra pripadnika svih etničkih skupina s prostora bivše Jugoslavije, oboljelih od koštanih oboljenja.

Tijekom 1993. godine, kako navode iz Saveza logoraša BiH, "čelnici zločinačke paratvorevine 'Hrvatska Republika Herceg-Bosna' pretvorili su je u jedan od najvećih i najzloglasnijih koncentracijskih logora za Bošnjake", kroz koji je prošlo više od 3.500 logoraša. Veći broj logoraša je ubijen, dok su oni "najsretniji" uspjeli izaći iz logora "tako što su njihove živote, od pripadnika HVO-a, otkupili članovi obitelji".

Iz Saveza naglašavaju da su stolački logoraši više od 20 godina pokušavali na autentičnoj lokaciji postaviti odgovarajuće spomen- obilježje, ali da su odbijeni, kako kažu, nekoliko desetina puta od lokalne vlasti.

''Dvadeset i pet godina je logor Koštana bolnica ostavljen da trune i da se raspada, prepušten sam sebi. A kada nakon toliko godina osporavanja pravde i negiranja zločina nije uništio sam sebe, lokalna vlast je "uzela stvar u svoje ruke". Vrlo podmuklo, pozivajući se isključivo na propise koji uređuju raspolaganje imovinom u vlasništvu općine a ne i drugih subjekata, kao i u  nekoliko slučajeva u prošlosti, stolačke vlasti koriste neuređenost, odnosno nepostojanje propisa u oblasti raspolaganja državnom imovinom te činjenicu da Komisija za državnu imovinu, kojoj se, po istom ovom pitanju obraćao i Savez logoraša u BiH, ustvari postoji samo na papiru i tek povremeno (jednom u tri ili više godina) zasjeda i "radi", kako bi, naprasno i na dosta sumnjiv način, pravo korištenja nekretnina u državnom vlasništvu upisali na općinu Stolac'', tvrde iz Saveza logoraša u BiH.

Smatraju simptomatičnim da se, kako su naveli, "ovaj pokušaj otimačine" događa upravo ''nakon privođenja kraju jednog od najvećih sudskih procesa za ratne zločine počinjene za vrijeme agresije na BiH, utvrđivanja činjenica postojanja koncentracijskih logora među kojima je i Koštana bolnica i utvrđivanja odgovornosti onih koji isplanirali, naredili, izvršili ili dozvolili progone, silovanja, ubojstva''.

''Vrlo je izvjesno da iza svega stoji ista ona politika kojoj je, prije nekoliko dana, presuđeno u Haagu'', mišljenje je Saveza logoraša u BiH.