Litva napeta zbog komešanja Rusije oko Kaliningrada

Litvanci se spremaju da u nedjelju izađu na predsjedničke izbore zabrinuti zbog krize u Ukrajini dok Moskva intenzivira vojne vježbe i zabranjuje kontrole u ruskoj enklavi Kalinigrad.

Dosadašnja litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite, s reputacijom "željezne dame" mogla bi dobiti drugi mandat na čelu ove bivše sovjetske republike, ali je zabrinuta što raste interes Rusije za njihovu bivšu sferu utjecaja.

Utoliko više, što je Rusija nedavno suspendirala sporazum iz 2001. godine koji omogućava Litvi da svake godine pošalje vojne inspektore u rusku enklavu Kaliningrad.

Potezi Moskve uznemiravaju Litvu i ostale dvije baltičke zemlje Letoniju i Estoniju koje je sovjetska Rusija okupirala i pripojila u Drugom svjetskom ratu.

Ekonomska i proračunska situacija Bjelorusije

Istodobno je objavljeno kako će Rusija saveznici Bjelorusiji dati dvije milijarde dolara.

''Rusija će dati Bjelorusiji kredit od dvije milijarde dolara'', izjavio je u petak Aleksandar Lukašenko, predsjednik ove bivše sovjetske republike s financijskim poteškoćama, s kojom Moskva namjerava potpisati sporazum o euroazijskoj ekonomskoj uniji.

''Dogovorili smo se da nam Rusija dodijeli dvije milijarde dolara, kako je obećala'', izjavio je Lukašenko poslije sastanka u Moskvi s ruskim, armenskim, tadžikistanskim i kirgistanskim kolegama.

U siječnju je Minsk već dobio 450 milijuna dolara ruskog kredita.

Ekonomska i proračunska situacija Bjelorusije, izolirane bivše sovjetske republike, pogoršala se posljednjih mjeseci a njezine devizne rezerve značajno su se smanjile.

Sporazum o euroazijskoj ekonomskoj uniji, koji je dio strategije Vladimira Putina da uspostavi utjecaj Rusije među svojim bivšim sovjetskim saveznicima, trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2015.

Barroso: Putin želi Euroazijsku uniju

Zemlje Europske unije bore se da usuglase stavove o pristupu krizi u Ukrajini, usprkos opće prihvaćenoj osudi poteza Rusije, rekao odlazeći predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.

Barroso, koji bi trebalo da napusti dužnost poslije 10 godina na tom položaju, ocijenio je da je ukrajinska kriza najveća prijetnja za sigurnost u Europi od pada Berlinskog zida, koja nosi veću mogućnost za destabilizaciju od ratova na Balkanu 90-ih godina.

Barroso je rekao i da su europske zemlje odlučile da podrže Ukrajinu i pokažu da potezi Rusije moraju da povuku posljedice, ali je dodao da je prihvaćanje zajedničkog odgovora na ovu situaciju "još uvijek u proceduri", zbog različitih stavova članica Europske unije, prenio je Reuters.

''Da budemo iskreni, to jeste nešto što treba rješavati'', naglasio je Barroso.

Putin ima velike ambicije

Barroso, koji je podsjetio da se, tijekom svog mandata, sastao sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom najmanje 20 puta, kao i da je s njim često razgovarao tokom krize, rekao je da iza nje stoje Putinove ambicije da ojača veze s nekima od bivših sovjetskih republika i stvori Euroazijsku uniju.

''On želi izgraditi i proširi svoju zemlju kako bi postala Euroazijska unija, neka vrsta polarizacije moći, nažalost suprotstavljena Europskoj uniji'', rekao je Barroso.

On je, također, podržao odluke Europske komisije vezane za financijsku krizu koja je eurozonu dovela na ivicu propasti krajem 2011., rekavši da je EK ispravno postupila braneći stabilnost jedinstvene valute.

''Mislim da sad možemo da kažemo da je kriza opstanka eura riješena'', zaključio je Barroso, prenosi B92.