Lista nedostupnih bh. pravosuđu sve je duža
Niti jedna institucija u Bosni i Hercegovini još ne zna gdje se nalazi Milomir Savčić kojem se pred Sudom BiH sudi za zločin genocida. Savčiću, koji pored bh. državljanstva ima i državljanstvo Srbije, od ponedjeljka se gubi svaki trag.
Vlasti Srbije negiraju da se nalazi na teritoriji ove države. Slučaj Savčić samo je jedan od primjera gdje su optuženi i osuđeni za najteže ratne zločine, zbog propusta, postali nedostupni bh. Pravosuđu, prenosi BHRT.
Saga oko nestanka Milomira Savčića i danas se nastavlja. Službene potvrde da se nalazi u Srbiji nema, ali kako ima dvojno državljanstvo u medijima se špekulira da se tamo i nalazi. MUP Srbije navode demantira. I dalje ostaje nejasno zašto je Sud BiH dozvolio Saviću da napusti instituciju, jer su i ranije, kažu pravnici, zabilježeni slučajevi da se na osnovu sumnje na bijeg, a na osnovu državljanstva druge zemlje, optuženom odredi pritvor.
„Sud odnosno vijeće i sudac koji je vodio taj predmet on je to sigurno unaprijed znao koje će odluke donijeti, prema tome apsolutno je morao tu osobu osumnjičenu zadržati u prostorijama suda, malo je neshvatljivo i sve skupa tjera na jedan zaključak da tu ipak postoji neka šema“, objašnjava Josip Muselimović, odvjetnik.
Nestankom Savčića lista optuženih ili osuđenih za ratne zločine koji su nedostupni bh. pravosuđu sve je duža. Sporazum između BiH i Srbije o izručivanju potpisan 2013. godine, a u praksi mrtvo slovo na papiru.
Tako će se izručenje osobe omogućiti zemlji zamolnici, prema pravu, samo za kaznena djela u trajanju do jedne godine zatvora ili manje. Za organizirani kriminal, korupciju i pranje novca i to u trajanju do četiri godine zatvora ili manje. Ono što je poražavajuće jeste da se za izručenje osobe u slučaju teških kaznenih djela – genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina ovaj sporazum ne primjenjuje.
„Sporazumi se mogu izmijeniti, ali je ta procedura dosta zahtjevna ii podrazumijeva konsenzus država u vezi pravila koja predviđaju. Je li procedura predviđena kaznenim zakonodavstvom ispoštovana, te ima li odgovornosti nadležnih organa ostaje da se utvrdi na zakonom propisan način“, objašnjava Nezir Pivić, zamjenik ministra pravosuđa BiH
Iako su Sud i Tužiteljstvo BiH osnovani isključivo zbog rješavanja pitanja ratnih zločina, zabrinjavajuće je da se toliko godina od rata događaju propusti za koje nitko ne odgovara, a zbog kojih pojedinci izbjegavaju služenje zatvorske kazne.
