''Da nije bilo HVO-a Mostar bi doživio sudbinu Sarajeva''

''Želimo, na neki način, promijeniti sliku koja je stvorena o Hrvatima koji su sotonizirani bez ikakve osnove na ovim prostorima i u cijeloj BiH'', rekao je predsjednik Udruge Hrvatske zajednice Herceg Bosne Vladimir Šoljić, prije početka javne tribine “Lipanjske zore – Političke i vojne prilike tijekom 1992. godine” koja se održala u ponedjeljak u Mostaru u Hrvatskom domu “Herceg Stjepan Kosača”.

''U tom dijelu rata spriječeno je okruženje Grada Mostara. Inače da je Grad Mostar došao u okruženje jednostavno bilo bi pitanje kako bi se rat u BiH vodio. Lipanjske zore imale su dakle, bitan utjecaj na daljnji razvoj događaja'', ocijenio je Šoljić.

''Lipanjske zore nešto su najsvjetlije u bližoj povijesti hrvatskog naroda ovih prostora i to je nešto čime se doista ponosimo jer je oslobodilačkim operacijama Lipanjskih zora spriječena potpuna blokada Mostara'', izjavio je u ponedjeljak u Mostaru nekadašnji načelnik Općinskog stožera HVO-a Mostar Rade Bošnjak.

''Lipanjske zore obilježavamo na jedan dostojanstven način s ciljem i željom da to prenesemo i na mlađe generacije kako bi živjele istinu, a ne nešto što se danas svakodnevno iz raznoraznih razloga i putem raznih kanala nameće kao neistina'', ustvrdio je Bošnjak uoči tribine.

Naglasio je kako je oslobodilačkim operacijama Lipanjskih zora spriječena potpuna blokada Grada Mostara, odnosno spriječen je scenarij koji se namijenio Mostaru, jednako kao i Sarajevu.

''Zahvaljujući pravodobnim, hrabrim i odvažnim odlukama našega hrvatskoga čelništva koje su donosili u pravo vrijeme, blokada Mostara se nije dogodila jer se Hrvatski narod organizirao na obranu i nismo dopustili takav scenarij'', kazao je Bošnjak.

Govoreći o političkim i vojnim prilikama 1992. godine Hrvoje Mandić povjesničar u ''Hrvatskom dokumentacijskom centru Domovinskog rata'', rekao je da je ondašnja socijalistička BiH suočena s agresijom JNA i paravojnih srpskih postrojbi.

"Još od travnja 1992. godine RBiH je bila u ratu, međutim pravi rat je počeo u listopadu 1991. godine još kod Ravnog, praktički neki ga smještaju u dolazak rezervista u drugoj polovici rujna 1991. godine od kada je BiH u tinjajućem sukobu koji je u travnju 1992. eksplodirao u pravi oružani sukob. Međutim ni to nije dovoljno bilo središnjoj vladi Socijalističke Republike BiH u Sarajevu da proglasi ratno stanje, koje je kao što znamo proglašeno 20. lipnja 1992. godine.

Do tada su u operaciji Lipanjske zore Hrvatske snage i Hrvatsko vijeće obrane (HVO), HOS i Samostalni mostarski bataljon, jedna postrojba od 240 muslimana - bošnjaka, sudjelovali u oslobađanju grada", rekao je Mandić, dodajući kako treba istaknuti da je krizni stožer općine Mostar odnosno uža gradska vlast 29. svibnja 1992. donijela odluku da Mostar povjerava obrani HVO-a,  jer, kako kaže, središnja vlast se pokazala nekoliko puta nesposobnom. Tada je, kaže, krenula operacija Lipanjske zore.

''Ono što treba istaknuti, je da bi Mostar doživio sudbinu Sarajeva da nije bilo hrabrih branitelja HVO-a, koji su zaustavili JNA u Kruševu i Galcu, iz tih smjerova su 11. lipnja krenuli napadi, tako da se taj dan je osvojeno brdo Hum, jer tko god drži Hum držao je dolinu Neretve. S tih polaznih područja krenula su oslobađanja koja su trajala do završetka Lipanjskih zora. To je bila prva pobjeda Hrvatskog vijeća obrane protiv velikosrpskog agresora JNA u ratu'', zaključio je Mandić.

Inače, izlagači na tribini su Vladimir Šoljić, Rade Bošnjak i Željko Raguž.

Organizatori javne tribine su Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskoga rata u BiH, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskoga rata HR HB Mostar.