LGBT zajednica izložena visokom stupnju nasilja i govora mržnje u online prostoru

Pripadnici LGBT zajednice u Bosni i Hercegovini izloženi su visokoj stopi nasilja i govora mržnje u online prostoru, što zahtijeva jačanje povjerenja u sustave prijavljivanja ovih krivičnih djela policiji, kao i dodatnu edukaciju kadra koji će raditi na kažnjavanju i prevenciji, rečeno je tijekom predstavljanja dvije publikacije o govoru mržnje u BiH.

Sanja Ramić, autorica ''Izvještaja istraživanja o online nasilju i govoru mržnje prema LGBTI osobama u Bosni i Hercegovini'', tijekom predstavljanja publikacije ukazala je da trenutni zakonski okvir u BiH nije adekvatan jer ne postoji jedinstven zakon koji se bavi govorom mržnje, uključujući i onaj u online prostoru.

Zakon ne prepoznaje online nasilje kao posebno krivično djelo

Kako je pojasnila, krivični zakoni ne prepoznaju online nasilje kao posebno krivično djelo, a analizom na različitim razinama vlasti je utvrđeno da čak i zaštićene kategorije poput rodnog identiteta i seksualne orijentacije nisu predviđene svim krivičnim zakonima.

''Tako da tu već možemo da vidimo priličnu fragmentiranost zakonodavnog okvira, što u konačnici dovodi do slabe zaštite od govora mržnje i online nasilja. Istraživanje je također pokazalo visoku prevalencu online nasilja nad LGBT osobama'', navela je Ramić te dodala da je od velikog značaja bio online upitnik, koji je pokazao da je više od 70 posto osoba doživjelo neki oblik govora mržnje i online nasilja.

Prema rezultatima istraživanja, žene pripadnice LGBT zajednice su izložene većem govoru mržnje u online prostoru nego muškarci, a počinitelji su uglavnom anonimni, što im daje na osjećaju nekažnjivosti.

Pročitajte još

Otvorena prva sigurna kuća za LGBTI osobe u BiH

''Naglasila bih da ta anonimnost jeste jedna od glavnih karakteristika online nasilja nad LGBT zajednicom i po tome se razlikuje od ovog klasičnog nasilja, kontinuirano ponavljanje djela i laka dostupnost širokom krugu'', kazala je ona tijekom predstavljanja publikacije koja je nastala u sklopu suradnje Sarajevskog otvorenog centra i Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Uvrede, prijetnje, seksualno uznemiravanje...

Ramić je pojasnila da su najčešći oblici govora mržnje i online nasilja s kojima se suočavaju pripadnici LGBT zajednice – uvrede, prijetnje, seksualno uznemiravanje, dezinformacije, dijeljenje ličnih informacija bez dozvole te ucjenjivanje.

Kako je navela, ispitanici su najčešće prijavljivali incidente administracijama na društvenim mrežama, najčešće Facebooku i Instagramu.

''Percepcija je vrlo negativna u smislu da je reakcija društvenih mreža, odnosno administracija bila nezadovoljavajuća, budući da nije došlo do uklanjanja tog štetnog sadržaja, tako da možemo vidjeti da društvene mreže, iako imaju uspostavljene interne politike za borbu protiv govora mržnje, i dalje se u praksi pokazuju, barem s aspekta gledanja naših ispitanika, kao neadekvatne'', kazala je.

Govoreći o policijskim strukturama, kojima su također prijavljivani incidenti, Ramić je rekla kako je istraživanje pokazalo veliko nezadovoljstvo u načinu kako se te prijave dalje realiziraju te da postoji visok stupanj nezadovoljstva institucionalnim odgovorima na te prijave.

Filip Novaković, autor ''Analize provođenja postojećih odredbi o govoru mržnje u Republici Srpskoj'', podsjetio je da je 2017. usvojen novi Krivični zakonik Republike Srpske, koji sadrži krivično djelo ''javno podsticanje i izazivanje mržnje i nasilja'', a koje postoji u Brčko distriktu, dok je u Federaciji još uvijek u fazi prednacrta.

Prema nalazima publikacije, kriminalizirajući ovo djelo, Krivični zakonik RS-a ima za cilj ne samo spriječiti eskalaciju štetnog ponašanja već i zaštititi ranjive skupine od ciljanog govora mržnje, ali ova analiza naglašava kritično pitanje u primjeni ovog zakonodavnog okvira, posebno u ranim fazama prethodnog postupka.

Novaković je zaključio kako je potrebno obučiti adekvatan kadar koji će se baviti isključivo ovim pitanjem, osnovati posebne tužilačke odjele, zaposliti novi i mladi kadar koji se razumije u ovu tematiku, provoditi zakonske odredbe kojih ima napretek, pojednostaviti sudski proces te poboljšati javnu svijest u odnosu na govor mržnje.