Lažne diplome otkrivaju krizu obrazovnog sustava BiH

"Klaster" je oborio one koji su proglašavali lažne profesore, doktore, magistre. Dok je alarm za reforme u obrazovanju odavno upaljen, zapošljavanje u BiH sa falsificiranom ali i nekredibilnom diplomom sve je veći problem, piše N1.

Od provjere diploma u javnom sektoru, po svemu sudeći, nema ništa. Povjerenje u obrazovanje sve manje. Najbolje to znaju studenti.

Optuženo 15 lica

Crna Gora neće priznavati bh. diplome koje su potencijalno sumnjivo stečene. U akciji "Klaster" koja je konačno rezultirala sudskim epilogom optuženo je 15 lica, među kojima su dekani, rektori, profesori i šest univerziteta. Optuženi se terete da su prolazne ocjene i diplome davali studentima koji nisu bili redovni na predavanju, ali jesu u plaćanju.

"Tužiteljstvo i SIPA prikupili su dokaze da osobe koje su nezakonito kupovale diplome u vrlo malom obimu ili čak nikako nisu učestvovale u procesu školovanja na visokoškolskim ustanovama, a za kupovanje diploma najčešće su plaćali iznose od nekoliko tisuća eura".

Utvrđeno je da je izdano najmanje 49 diploma čije će se poništenje tražiti. Od optuženih šest ustanova, čak tri su iz Banja Luke. Na jednom od njih radio je i sam ministar za visoko obrazovanje RS Željko Budimir, koji je na spomenuti angažman ponosan.

Prebacivanje loptice odgovornosti

Željko Budimir, ministar za znanstvenotehnološki razvoj i visoko obrazovanje:

"Ja sam vrlo ponosan na period kada sam radio na NUBL-u, ja sam bio asistent vodećem politologu sa jugoslovenskih prostora. Mi smo preuzeli sve mjere koje može da izvede ministarstvo, to je upravni nadzor, tražili smo od inspekcije da izvede sve što je mogla , akreditacije neki fakulteti nisu dobili ili se nalaze u procesu akreditacije".

Pa je u poduzimanju mjera, problem prebacivanje loptice odgovornosti. Od nadležnih vlasti, preko inspekcije do pravosuđa. Akcija Klaster samo je početak topljenja vrha ledenog brijega, smatra profesor Branko Blanuša koji je zajedno sa šest svojih kolega uputio i otvoreno pismo akademskoj zajednici u cilju sprječavanja zataškavanja.

Veću opasnost od lažnih diplomaca predstavljaju oni koji su do zvaničnog papira došli na zakonski način, no upitna je kredibilnost takvog znanja.

Pojedini falsifikatori zadržali posao

Branko Blanuša, profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Banja Luci:

"Dobijena je diploma, dobijeno je zvanje bez znanja, kompetencija i vještina koje treba da prate tu diplomu i nažalost mnogi koji su tako došli do diplome imaju vrlo značajne funkcije, posebno u javnom sektoru, u javnim poduzećima, javnim institucijama, ministarstvima i tako dalje".

Godinama unazad ispitivana je validnost diploma visokih dužnosnika, od direktora pa čak i zdravstvenih ustanova preko ministara, do nekadašnjeg prvog čovjeka OSA-e. Revizijom u Federaciji BiH utvrđene su 92 krivotvorene diplome uposlenih u institucijama, zavodima, agencijama i poduzećima. No, pojedini "falsifikatori" posao su zadržali.

Iako je najavljeno još 2019. godine, poprilično glasno, pa čak i od premijera RS Radovana Viškovića, u RS nisu pokretane posebne provjere diploma u javnom sektoru. Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH saopštila je još tada da se kolektivno ne mogu provjeravati diplome državnih službenika zbog njihove pravne sigurnosti već mora postojati osnovana sumnja.

Inspektorat RS naložio je univerzitetu Prometej Banja Luka, poništenje više od stotinu diploma, no ovaj spor je završio na sudu. Fakulteti u košu optuženih i dalje uredno rade.

Na njihova vrata studenti još uvijek mogu pokucati. S druge strane, na vrata javnih prema broju upisanih studenata kucaju sve manje. Potencijalno je to zbog činjenica da je privatnih duplo više, gdje se za kratko vrijeme stekne zvanje magistra, dok pojedini sa istom titulom, godinama čekaju poziv sa biroa.