Latvijci premoćno odbacili ruski jezik

Latvijci su u subotu premoćnom većinom glasova na referendumu odbacili prijedlog da ruski postane drugi službeni jezik u toj bivšoj sovjetskoj republici, prenose agencije.

Djelomični rezultati nakon prebrojanih gotovo 80 posto glasova pokazali su da je protiv uvođenja ruskog kao drugog službenog jezika glasovalo 76 posto birača, dok je 24 bilo za.

Rusofona manjina čini približno trećinu od dva milijuna stanovnika te baltičke države koja je u napetim odnosima s Moskvom.

Referendum je inicirao proruski lobi u Latviji koji tvrdi da rusofona manjina ne uživa ista prava kao i Latvijci otkad se zemlja 1991. osamostalila od Sovjetskog Saveza, prenosi Reuters.

Mnogi Latvijci pak referendum smatraju novim pokušajem Kremlja da zemlju vrati u rusku sferu utjecaja.

Brojni govornici ruskog u Latviji nemaju pravo glasa - mnogi od njih zbog toga što nisu položili ispit iz znanja latvijskog jezika, što je bio uvjet za dobivanje latvijskog državljanstva.

Latvijski premijer Valdis Dombrovskis kazao je uoči glasovanja da je latvijski jezik "jedan od temelja države". Latvijci također podsjećaju da su Sovjeti poslali tisuće njihovih sugrađana u logore u Sibiru, dok su Rusi naseljavani u Latviji. Isto tako navode da je ruski bio nametnut u javnom životu dok je zemljom vladala Moskva, prenijela je Hina.

Osjetljivost jezičkog pitanja u Latviji najbolje pokazuje činjenica da je na referendum izašlo 1,09 milijuna ljudi, što je čak i nešto veća izlaznost nego 2003. na referendumu o ulasku Latvije u Europsku uniju.

Latvija se 2004. pridružila Europskoj uniji i NATO-u, nakon što je stekla nezavisnost od Moskve 1991., nakon 50 godina sovjetske dominacije.

Nakon stjecanja neovisnosti Latvija je prihvatila brojne zakone kojima je željela smanjiti ruski utjecaj i ojačati latvijsku kulturu i jezik.