Lasić-Vidošević: Ne stvarati politički problem oko uvoza-izvoza

Predstavnici Gospodarskih komora Republike Hrvatske i FBiH, nadležnih institucija i vodećih kompanija obje zemlje sastali su se danas u Mostaru gdje su raspravljali o promjenama u trgovinskim odnosima BiH i Republike Hrvatske u poljoprivredno - prehrambenom sektoru nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

Po riječima predsjednika Gospodarske komore FBiH Jage Lasića, cilj je sastanka odrediti probleme koji mogu nastati prilikom ulaska Hrvatske u EU. Naime, vanjskotrgovinski odnosi RH i BiH regulirani su CEFTA-om, multilateralnim ugovornom o slobodnoj trgovini.

"Hrvatska je nama najznačajniji vanjskotrgovinski partner, a ukupan obim vanjske trgovine s Hrvatskom iznosi oko 1 600 000 000 eura", kazao je Lasić, dodavši kako na strani BiH postoji određen deficit, ali je BiH prosječnu pokrivenost s RH postigla iznad prosjeka koji ostvaruje u ukupnoj vanjskoj trgovini.

BiH konstantno ima deficit, a u slučaju promjene režima, odnosno kada Hrvatska uđe u EU, taj će se deficit samo drugačije teritorijalno rasporediti.

"Sve dok BiH ne proizvede dovoljno roba da svojim izvozom pokrije svoj uvoz ili zamijeni uvoz unutar BiH, nama ostaje deficit. Pitanje je samo teritorijalnog rasporeda, ukoliko ne postignemo te uvjete da vanjsko - trgovinsku bilancu poravnamo", naglasio je Lasić.

Govoreći o ulasku Hrvatske u EU i mijenjanju trgovinskog režima te zemlje, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević je kazao kako će u novom režimu trgovine gubiti i jedna i druga strana, zbog čega je potrebno neke stvari promijeniti, a za što još uvijek ima vremena. "Sve ono što će se događati na relaciji Hrvatska i BiH, neće se rješavati na relaciji Zagreb - Sarajevo, već na relaciji Sarajevo - Brisel", dodao je on.

Naglasio je kako sve one prepreke kada se govori o BiH koje će se pojavljivati kroz granične prijelaze, veterinarsku zaštitu, te akreditaciju u BiH, a što će otežavati robnu razmjenu, naročito proizvoda animalnog podrijetla, neće biti više odgovornost Hrvatske.

"Ovim skupom prije svega želimo skrenuti pozornost nadležnim institucijama jedne i druge države da dolaze bitno drugačije okolnosti. U poslovnoj zajednici trenutno su svi alarmirani i s jedne i druge strane i svi vode računa o onome što će se događati sutra. Međutim, čini mi se da opća javnost u dovoljnom smislu to nije shvatila, kao da ni dio institucija nije shvatio ozbiljnost onoga u čemu se trenutno nalazimo", naglasio je Vidošević.

"Ispred hrvatskog gospodarstva možemo reći kako smo spremni na sve moguće načine pomoći institucijama BiH da prođu lakše onaj put koji je prošla Hrvatska, a koji je bio teži od ijedne članice EU", dodao je. Robni izvoz BiH prema Hrvatskoj u promatranom razdoblju od pet godina rastao je 45 posto, a hrvatski prema BiH samo 2 posto, čime je napravljen veliki napredak u ravnoteži trgovinske bilance i taj proces, smatraju sugovornici ne bi trebao stati.

"Nama su BiH, Slovenija, Srbija, Austrija i Italija bile i uvijek će biti glavni partneri, a sada je najvažnije pitanje kako otkloniti što više prepreka", istaknuo je Vidošević. Što se tiče izvoza proizvoda animalnog podrijetla, naglasio je kako su u planu dva granična prijelaza za izvoz robe iz BiH jedan u Metkoviću, a drugi u Gradišci, što će za određene robe sigurno poskupiti transport.

Dodao je kako nije problem u tehničkoj pripremljenosti objekata u BiH, već je problem akreditacija. U Hrvatskoj je trenutno 80 posto objekata koji mogu normalno raditi na europskom tržištu, dok u BiH veliki broj objekata zadovoljava standarde, ali ako država ne bude mogla garantirati za njih kroz svoje instumente, njihova roba neće moći na europsko tržište.

Dakle veoma je važno da se ne stvori politički problem iz nečega što apsolutno nije politički problem, nego je problem u (...) nefunkcioniranju sustava. Kroz granični pijelaz u Doljanima ostvaruje se oko 4,5 posto prometa s Hrvatskom i Europskom unijom, što znači da će se 95 posto prometa morati usmjeriti na Gradišku, zbog čega bi, smatra Lasić, Orašje bilo prikladnije nego Doljani, ali da je to pitanje još uvijek otvoreno.

Govoreći o radu Instituta za akreditiranje (BATA), Lasić je kazao kako je izvršeno njezino predocjenjivanje od strane europske akreditacije. "Mi očekujemo da će konačna ocjena, jer je aplikacija već prihvaćena, biti završena do kraja ove godine, te da ćemo multilateralni ugovor o međusobnom priznavanju europske akreditacije naše BATA-e izvršiti u prvoj polovici 2013. godini, što će nam uvelike olakšati promet", zaključio je Lasić.