Kuti kod Mostara: Planirana eksploatacija kamena iz minirane zone!?

Nakon pobune mještana naselja Kuti kod Mostara, koji su se usprotivili otvaranju kamenoloma iznad svojih kuća, otkrivena je potpuno apsurdna situacija - planirana eksploatacijska zona nalaz

I dok se mještani bune jer ne žele kamenolom u svojoj blizini, dotle se postavlja pitanje kako je moguće da su investitori dobili sve dozvole, do posljednje, kako bi eksploatirali mineralne sirovine dolomita i krečnjaka u crvenoj zoni.

Tako je unošenjem koordinata iz dozvola za planiranu eksploatacijsku zonu u aplikaciji BH MAC-a vidljivo da se ona većim dijelom nalazi u opasnom području.

Iz BH MAC-a su za Dnevni avaz potvrdili da je uvjet za bilo kakvu dozvolu njihovo uvjerenje o tome da područje nije pod sumnjom opasnosti od mina.

Kazali su da su navedenu lokaciju, po pitanju rizika od minske opasnosti, obradili još 2007. godine, prema zahtjevu Ministarstva građenja HNŽ.

Dio zahtjeva iznad starog kamenoloma proglašen je površinom bez utvrđenog rizika. Međutim, kako su istaknuli, ostali dio zahtjeva odnosi se na područje rizično na mine. Praktično, riječ je o tri minska polja.

Zanimljivo je da su na tom prostoru u nekoliko navrata postavljani znakovi za upozoravanje na mine, ali, kako su nam kazali, nepoznate osobe ih stalno uklanjaju. Posljednji put znakovi su postavljeni početkom listopada.

Cijela priča dospjela je i na posljednju sjednicu Gradskog vijeća Mostara, a vijećnica Vesna Šunjić je, na zahtjev 125 mještana, pokrenula inicijativu za izmjene prostornog plana u vezi s kamenolomom Kuti. Oni su zatražili premještanje lokacije, između ostalog, i zbog miniranog područja.

Radnici koje je angažiralo preduzeće ''Majdan Kuti'', a koje je navodno promijenilo tri vlasnika, mještani su uspjeli zaustaviti na probijanju ceste i kroz minsko-crvenu zonu.

No, zaustavljen je i investitor prije posljednjeg odobrenja, eksploatacijske dozvole.

Iz Ministarstva privrede HNŽ Avazu je rečeno da je ovaj postupak zaustavljen, jer je u međuvremenu investitoru istekla urbanistička suglasnost.

Mještani tvrde da su prevareni jer, kada je počela obnova Starog mosta u Mostaru, od njih je tražena suglasnost za iskopavanje kamena. Kako je svima bila važna obnova simbola grada, bez pogovora su stavili potpise.

Međutim, više od 20 godina nijedan stroj nije došao na to područje sve donedavno, kada su posumnjali da su njihovi potpisi tada zloupotrijebljeni za otvaranje kamenoloma i vađenje 680.000 kubika kamena.