Kuda idu prosvjedi u BiH: Politički ili građanski trijumf?

Provala nezadovoljstva najobičnijih ljudi u Bosni i Hercegovini posljednjih mjesec dana mnoge je iznenadila, a posebno političare. Ovdašnja javnost vjeruje kako su im građani poslali ozbiljnu poruku da iz svijeta u kojem žive moraju zaviriti u realnost u kojoj preživljava 90% građana. No već sada iz pojedinih gradova dolaze informacije da su plenumi građana podijeljeni, te da se za mandatara predlažu politički podobni kandidati, pa se s pravom postavlja pitanje koliko su političari čuli zahtjeve puka.

Malo kada su građani u jednom dijelu Bosne i Hercegovine bili ujedinjeni u socijalnom buntu protiv postojeće vlasti na svim nivoima kao što je to slučaj u posljednjih mjesec dana.

“Prazan stomak” bio je glavni okidač za ovdašnja događanja naroda, a ne vitalni nacionalni interes, kako su to pojedini političari pokušali da predstave.
Analitičari kažu da je upravo ta karika koja povezuje bosanskohercegovačke prosvjede najpozitivnija činjenica u posljednjih 20-ak godina.

''Druga važna stvar jeste što je prostor slobode mali, ali je osvojen i obranjen i od utjecaja politike i od pokušaja drugih vrsta manipulacije. Treća stvar je da su plenumi građana, sa svim svojim manama - a naravno da ih imaju, pokazali da su građani sposobni i razumni da na daleko kvalitetnijem nivou razgovaraju o gorućim problemima nego što su to političke elite u BiH", konstatira novinar Emir Imamović.

''Ustali su ljudi, ustali su građani. I to je zasad jedni, veliki dobitak cijele ove priče. I to je prvi pokušaj otvaranja stvarnih, ljudskih, demokratskih vrata u BiH - da se izađe na neku ljudsku ravan i da se na njoj razgovara o stvarnim, prizemnim, osnovnim, egzistencijalnim problemima i ljudskim potrebama'', ocjenjuje sociolog Esad Bajtal.

Provala nezadovoljstva najobičnijih ljudi u Bosni i Hercegovini mnoge je iznenadila, a posebno političare. Ovdašnja javnost vjeruje kako su im građani poslali ozbiljnu poruku da iz svijeta u kojem žive moraju zaviriti u realnost u kojoj preživljava 90% građana.

''Vlast je uzdrmana. Ovaj narod je pokazao da može da uzdrma vlast. I mislim da će to svaka buduća garnitura morati da ima u vidu kada bude preuzimala poluge vlasti. A, naravno, politika će se uvijek miješati – svjedoci smo toga. Naravno da će pokušati što je moguće više iskoristiti ovu situaciju za svoje ciljeve - i time, htjela ili ne htjela, svjesno ili nesvjesno, ona nam je pokazala tko je pravi problem u našem društvu. U našem društvu nisu najveći problem ljudi koji obnašaju ovu ili onu funkciju, nego političke stranke, koje su duboko autoritarne", smatra profesor na sarajevskom Fakultetu političkih znanosti Asim Mujkić.

A da političari koriste situaciju za vlastite interese pokazuju i podaci koji dolaze sa terena. Već sada iz pojedinih gradova dolaze informacije kako su plenumi građani podijeljeni, za mandatare neki predlažu politički podobne kandidate, pa se s pravom postavlja pitanje koliko su političari čuli zahtjeve puka. Odgovor daje analitičar Srećko Latal:

''Po svim reakcijama i svemu onome što se događalo u protekle dvije, tri tjedna, reakcije političara barem meni govore da oni ili nisu shvatili poruku, ili da i dalje pokušavaju na tu poruku da odgovore na uobičajen način. Znači, imamo s jedne strane srpske i hrvatske nacionalne lidere koji pokušavaju kompletnu ovu priču da prebace na kolo etničkih sukoba, tenzija. S druge strane imamo bošnjačke stranke i političare koji uporno pokušavaju da prebace odgovornost jedni drugim, da pokušavaju sa nekim novim rokadama u vlasti da odgovore na ove poruke. Mislim da to nije pravi način – jer jedan od zaključaka koji se nameće iz prvih dana nasilja koje smo vidjeli za vrijeme socijalnih dešavanja jeste upravo to da su građani jasno pokazali da su njima, više-manje, sve političke stranke jednake", kaže Latal.

''U ovom trenutku političke strukture i snage koje su zemlju dovele u ovo stanje u kojem ona jeste i koje su prisilile građane da svoja prava traže na takav način nisu ni sposobne, nisu ni zainteresirane da bilo što promijene u pravcu boljitka građanskog, normalnog ljudskog življenja", navodi sociolog Bajtal.

Analitičari ocjenjuju kako su prosvjedi i formiranje plenuma u županijama tek početak bunta ovdašnjih građana. Niko sa sigurnošću, međutim, ne želi reći u kom će se pravcu to razvijati u narednom razdoblju, iako, kako kažu, je normalno da je početna energija u padu. Zbog toga novinar Emir Imamović zaključuje:

''Najviše što se može dogoditi jeste da plenumi u nekakvom obliku opstanu kao kontrolori provođenja opravdanih zahtjeva građana u BiH. Ništa preko toga u ovom trenutku realno nije ni moguće, jer građani nemaju snagu za nešto više, niti, kao što recimo u Grčkoj postoji, blok lijevih stranaka koje bi zastupale njihove interese pred parlamentom itd.. U izbornoj godini u kojoj mi jesmo dogodilo se zapravo nešto revolucionarno, ma koliko se o tome malo govori. Mislim da nakon ovih događanja više niko neće tako rado trčati u vlast samo radi privilegija, odnosno da će svako ko se prihvati te odgovornosti znati da postoji makar i teorijska mogućnost korektiva njegovog ponašanja. Stranke koje su dosad osvajale vlast će ponovo osvojiti vlast u BiH - to ocijeniti ne treba nikakva velika pamet. Mi, naime, nemamo nekih drugih velikih stranaka osim ovih. Doći će do preraspodjele snaga, ali čini mi se, i to prvi put, do ulaska u vlast s određenom vrstom straha od građana. To možda nekome nije veliko, ali je za BiH nakon 20 godina epohalno.“