Kriza na pomolu: Ponestaje sredstava za pomoć, a država ne reagira

Zbog nepostojanje adekvatne i provodive strategije na terenu uskoro bi se mogao pojaviti veliki problem, koji bi dodatno produbio migrantsku krizu u Bosni i Hercegovini, upozoravaju iz brojnih gradskih ureda Crvenog križa Federacije BiH.

Naime, iako je smještanjem migranata u pojedine prihvatne centre privremeno riješen problem njihovog smještaja, tu se proces pomoći migrantima nije završio, te je težište problema samo prebačeno na lokalne zajednice. Tako su se ponajviše na udaru volonteri Crvenog križa iz Bihaća, Mostara i Velike Kladuše, koji svakodnevno mukotrpno rade kako bi osigurali migrantima život dostojan čovjeka.

No, budući da problem premašuje mogućnosti lokalnih zajednica, čini se kako bi migrantska kriza mogla dodatno eskalirati, jer gradskim odborima Crvenog križa u FBiH ponestaje i ljudstva i sredstava da bi prehranili i liječili migrante.

"Naši volonteri su na izmaku snaga i iscrpili smo sve rezerve i mogućnosti, kako fizičke, tako i financijske. Želimo alarmirati sve, mi s našim kapacitetima ne možemo još dugo izdržati. Jako je bitno da se uključe i sve nadležne instance, od gradske uprave, preko županija, pa sve do državnog nivoa. Još nije potpuno kritično, ali u narednom periodu može doći do toga i mi želimo da aktiviramo sve kako bismo to spriječili", istaknuo je za Radiosarajevo.ba koordinator u Gradskoj organizaciji Crvenog križa Bihać Selam Midžić.

Dodao je i posebno upozorenje da bi se Crveni križ u Bihaću mogao povući iz rješavanja ovog problema, zbog limitiranosti i nezainteresiranosti nadležnih vlasti da pomognu.

"Ovaj tjedan je ključni, hoće li se konačno uključiti u rješavanje ovog problema i pomoći nam, ili ćemo mi biti prisiljeni povući se. Zahvaljujem se ovom prilikom svim volonterima koji mjesec dana i pored svih svojih obaveza sudjeluju u akciji pomoći“, kazao je Midžić.

Sa sličnim problemom bore se i njegove kolege u Mostaru, gdje je Crveni križ potrošio gotovo sve zalihe predviđene za pomoć migrantima, te bi one do kraja tjedna mogle biti u potpunosti istrošene, čime bi migranti prebačeni u Salakovac ostali bez konkretne pomoći.

 "Nikada nismo pravili ekstremne zalihe, a bez pomoći državnih struktura, te međunarodne i lokalne
zajednice izdržat ćemo do kraja ovog tjedna. Nakon toga će biti upitno, ukoliko se nešto konkretno ne dogodi. Nama je neophodna ne samo deklarativna podrška, nego konkretni potezi, pogotovo od onih koji su trebali poduzeti nešto i uhvatiti se u koštac s ovim takozvanim problemom", pojasnio je tajnik Gradskog odbora Crvenog križa Mostar Alen Kajtaz.

Ogranak ove humanitarne organizacije u Mostaru do sada je pomoć primio od UNICEF-a i sličnih međunarodnih organizacija, Rijaseta Islamske zajednice, te grupe građana Mostara, ali ne i od nadležnih vlasti.

"Migranti su se nažalost suočili sa dva problema. Jedan od njih je počeo onog trenutka kada su morali napustiti svoj dom, a drugi kad smo ih mi zapali. Sve je obično politikantstvo", dodao je Kajtaz.
Neslužbeno, Radio Sarajevo je saznalo i da će Crveni križ Federacije BiH održati u četvrtak, 24. svibnja izvanrednu sjednicu predsjedništva u Bihaću, gdje će razgovarati o svim problemima u rješavanju migrantske krize, ali i vjerojatno donijeti konačnu odluku na koji način postupati dalje.
Cijela situacija posebno je zabrinjavajuća jer se u narednim mjesecima očekuje još veći priliv migranata u BiH, a kako su najavili iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) za zapadni Balkan, tijekom ljeta se očekuje priliv od 400 migranata tjedno. Zbog svega, hitno je potrebna reakcija državnih vlasti na koju svi čekaju, ponajviše kada je riječ o pomoći u vezi sa zbrinjavanjem trenutnog broja migranata koji su na teritoriji BiH.

Ono što je do sada Vijeće ministara usvojilo u okviru Akcijskog plana hitnih mjera jeste bolje osiguravanje granica, efikasnija borba protiv nezakonitih migracija na teritoriji BiH, realiziranje sporazuma o readmisiji i kapaciteta u području azila, kao i intenziviranje aktivnosti za sprečavanje krijumčarenja migranata. Također, ovim mjerama predviđeno je da se povećaju smještajni kapaciteti za nezakonite migrante i ranjive kategorije, no nijednom nije spomenuto prehranjivanje ili liječenje migranata.

Također, početkom ovog tjedna sastanak je održala i Udarna grupa za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracija, koja je naglasila da je potrebno pojačano učešće institucija u aktivnostima u pogledu evidencije migranata, sigurnosnih provjera, humanitarne i zdravstvene zaštite, kao i ostalih potrebnih aktivnosti, a u skladu s međunarodnim standardima i domaćim zakonodavstvom.