Krajišnik: Plan za protjerivanje Bošnjaka i Hrvata nije postojao

Nastavljajući svjedočenje u obranu Radovana Karadžića, Momčilo Krajišnik negirao je optužbe da su obojica bila sudionici u zločinačkom poduhvatu stvaranja etnički čiste srpske države u BiH.

Dok ga je Karadžić ispitivao, Krajišnik je izjavio da takav udruženi zločinački poduhvat “nije postojao”, kao ni plan za protjerivanje Bošnjaka i Hrvata sa srpskog područja.

“Da li sam namjeravao uništiti Muslimane i Hrvate”, pitao je Karadžić. “Mogu sa sigurnošću da kažem, a imam i dokaze za to, da je Karadžić bio daleko od takvih primisli i namjera. Takav plan nije postojao”, odgovorio je Krajišnik.

Haški tribunal je Krajišnika pravosnažno osudio na 20 godina zatvora zbog prisilnog premještanja, deportacije i progona Bošnjaka i Hrvata širom BiH. Poslije izdržane dvije trećine kazne, Krajišnik je 31. kolovoza pušten na slobodu iz zatvora u Velikoj Britaniji.

Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske, optužen je za progon nesrpskog stanovništva širom BiH, koji je u sedam općina imao razmjere genocida. Njemu se sudi i za genocid počinjen u Srebrenici, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Potpuno netočnom, Krajišnik je nazvao i optužbu o trajnom progonu Bošnjaka i Hrvata. On je posvjedočio da je srpsko vodstvo “uvijek predviđalo da će biti nesrpskih područja” u srpskom entitetu u BiH.

Upitan da li je plan bio da se srpski entitet stvori zločinima, Krajišnik je odgovorio negativno, podsjećajući da je stvaranje nacionalnih jedinica u BiH bilo dio mirovnog plana prije rata, koji je opisao kao “najveću šansu za BiH”.

Po Krajišniku, u skladu sa mirovnim planom iz ožujka 1992. bilo je i šest strateških ciljeva koje je Skupština Republike Srpske usvojila u svibnju 1992., među kojima su bili razdvajanje od Bošnjaka i Hrvata, uklanjanje Drine kao granice među Srbima i podjela Sarajeva.

“Pogrešan je zaključak da je te ciljeve ostvarivala Vojska Republike Srpske (VRS), oni su bili politički i javno prezentirani međunarodnoj zajednici”, rekao je Krajišnik. Kao jedini cilj VRS-a naveo je “obranu srpskog naroda i teritorija”.

Krajišnik je pobijao i optužbu da su srpske snage nasilno preuzele vlast u općinama, tvrdeći da za to nije bilo potrebe, jer su Srbi u većini tih općina već bili na vlasti.

Politički vrh Republike Srpske, izjavio je Krajišnik, nikada nije želio zauzeti Sarajevo, iako je za to bilo i mogućnosti i “brojnih zahtjeva”. “Mi nećemo uzimati Sarajevo – hoćemo da imamo dio Sarajeva sa srpskom većinom”, bio je, po Krajišniku, stav Karadžića koji je znao da bi pokušaj osvajanja grada odnio “mnogo civilnih žrtava”.

Krajišnik je posvjedočio i da je Karadžić “zabranio napade na Sarajevo”. O dvije eksplozije na pijaci Markale u kojima je stradalo mnoštvo civila,“naši vojnici su rekli da to nije granata s našeg područja, da je to podmetnuto”, kazao je Krajišnik.
“Srpska strana od toga je imala apsolutnu štetu, a korist militantni krugovi u Sarajevu koji su htjeli ga predstaviti kao zatočenički logor i metu”, rekao je Krajišnik.

Krajišnik je negirao i da je u srpnju 1995. godine znao bilo što o zločinu počinjenom u Srebrenici i da je o tome razgovarao s Karadžićem tijekom niza susreta koji su imali u to vrijeme.

“Nije bilo nikakvih informacija da je itko ubijen. Kad bi neko postavio pitanje, rekli bi – ‘lažu’, nije točno. O zločinima ni od međunarodnih predstavnika ja tada nisam čuo”, izjavio je Krajišnik.

Optužbi za uzimanje vojnika UNPROFOR-a za taoce, Krajišnik se suprotstavio potvrđujući Karadžićevu tvrdnju da su se “plavi šljemovi” prethodno stavili na stranu Bošnjaka, tražeći zračne udare na VRS.

Richard Dannat: Mladić je zapovijedao i iz Beograda

Vojni stručnjak tužiteljstva Richard Dannatt u utorak je pred Tribunalom u Haagu posvjedočio da je Ratko Mladić u danima poslije zauzimanja Srebrenice u srpnju 1995. godine zapovijedao Vojskom Republike Srpske (VRS) iako je tada bio u Beogradu, priopćio je BIRN - Justice Report.

General Mladić je optužen za genocid nad oko 7.000 srebreničkih muslimana počinjen u danima nakon što je 11. srpnja 1995. godine VRS zauzela tu enklavu koja je bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija (UN). Prema dokazima i vlastitim zapisima, Mladić je 14, 15. i 16. srpnja 1995. bio u Beogradu, na sastancima s tadašnjim predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem i predstavnicima međunarodne zajednice, podsjeća BIRN.

Po optužnici i ranijim presudama Tribunala, u to vrijeme je VRS strijeljala tisuće muslimana iz Srebrenice.

''Bilo da je bio u Beogradu ili Sarajevu, Mladić je imao zapovjedništvo'', izjavio je Dannatt.

Milošević je u Haškom tribunalu bio optužen za ratne zločine, ali je u međuvremenu preminuo.

Dannatt je prethodno rekao da, "po slovu zakona, tehnički, Mladić nije zapovijedao”, koju je tijekom odsustva prenio na načelnika Glavnog štaba Manojla Milovanovića. Međutim, Milovanović, po ocjeni Dannatta, "ne bi uradio ništa bez Mladićevog odobrenja", prenosi BIRN.