Korak u pogrešnom smjeru: Kako se guši sloboda govora u BiH

''Od samog početka donositelji odluka su pokazali da neće odustati, pa smo ipak pokušavali da im argumentirano pokažemo pogubnost donošenja ovakvih regulativa'', komentira za Bljesak.info Sandra Gojković Arbutina, urednica Nezavisnih novina, ne odustajanje vlasti od uvođenje klevete u Kazneni zakon Republike Srpske.

Naime, Narodna Skupština Republike Srpske usvojila je u prvoj fazi zakon koji predviđa visoke novčane kazne za klevetu i koji je izazvao dosta kritika medijskih radnika i nevladinog sektora. Nacrt Kaznenog zakona koji predviđa kriminalizaciju klevete nakon što je usvojen kao nacrt išao je na dvomjesečnu javnu raspravu, a potom se vraća u skupštinu u formi prijedloga. Ako skupština nakon toga usvoji prijedlog izmjena Kaznenog zakona, on ide na glasanje u Vijeće naroda RS-a. Predsjednik RS-a Milorad Dodik ga na koncu proglašava važećim.

Zakon pisali isključivo za sebe

Urednica Nezavisnih novina smatra da je ključno da su tamošnje vlasti zakon priredili na način da se potpuno zaštite od bilo kakve kritike u javnom prostoru 'jer imaju moćan alat u rukama'. Da su zakon pisali isključivo za sebe govori i sjednica Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj su isključivo pisali o osobnim iskustvima, uopće ne spominjući javni interes. Njega u ovom zakonu, smatra Gojković Arbutina, i nema.

''Kad vam pravni stručnjaci, svi medijski radnici, Europska unija, relevantne međunarodne institucije koje se bave slobodom govora, pa sve do Ujedinjenih naroda jasno ukažu da će ovo donijeti kaos, a vi ignorirate sve rečeno, jasno je da su odlučili da ga donesu pod svaku cijenu'', dodaje.

Da su se vlasti u Srpskoj zainatile da zauzdaju kritički nastrojene medije i aktiviste koji imaju hrabrosti i znanja da izvještavaju ili razotkrivaju nerad i zloupotrebe institucija i pojedinaca koji obavljaju funkcije mišljenja je i Andrijana Pisarević, novinarka portala Capital.ba.

Zacrtani cilj

''Malobrojni mediji koje nisu uspjeli da kupe ili zarobe svojim kandžama štrče i svojim izvještavanjem im posebno idu na živce. Iako su novinari i aktivisti podigli veliku prašinu i upoznali javnost u BiH, regiji i institucijama EU o opasnostima ovakvog, slobodno mogu da kažem, nakaradnog zakonskog rješenja, za vlast predvođenu Miloradom Dodikom, odustajanje od ovog nesretnog i neukog nacrta u svjetlu ponuđenih argumenata, bilo bi priznavanje poraza, a ne čin razuma i suradnje. Eto, toliko je ta naša vlast nezrela i nedorasla zadatku koji obavlja'', govori Pisarević za Bljesak.info. 

Otkako se saznalo da je Nacrt u ovom obliku završen i da će biti stavljen u proceduru, kolege novinari iz RS i medijske organizacije pokušavale su ukazati na zaista ozbiljan problem s ugrožavanjem slobode medija koji će uslijediti i zatražile da zakon ne dođe do NSRS. Nažalost, kako komentira Dženana Burek ispred Vijeća za tisak i online medije u BiH – 'u tome nismo uspjeli'.

''Očito su vlasti u RS sve vrijeme imale zacrtani cilj - rekriminalizirati klevetu bez obzira na to šta će novinari, akademska zajednica i cjelokupna javnost misliti i reći o tome. Na to su novinari sve vrijeme i ukazivali, a o čemu svjedoči i farsa sa javnom raspravom o Nacrtu izmjena i dopuna Kaznenog zakona RS čiji je cilj samo puko poštivanje procedure na putu do konačnog usvajanja Zakona'', govori Burek za Bljesak.info.

Na upit koliko će ovaj zakon utjecati na slobodu medija i shvaćaju li građani uopće pogubnost tog zakona, Burek govori kako će nas ovakve izmjene Kaznenog zakona u RS vratit će godinama unazad.

Nimalo optimistična slika medija

''Abnormalno visoke kazne, potpuno nesrazmjerne s novinarskim plaćama i prihodima medijskih kuća u BiH, od kojih većina onih koji rade zaista častan i ozbiljan posao ukazujući na anomalije u društvu, probleme građana, korupciju, nepotizam, probleme u pravosuđu... jedva preživljavaju, dovest će zasigurno do 'gašenja' nekih medija. Dovest će stopostotno do cenzure - urednici će u strahu od krivičnog progona odustajati od određenih istraživačkih tema, posebno od onih koji se tiču aktualne vlasti. Dovest će i do autocenzure - novinari će u strahu od krivičnog progona birati teme koje nose manje rizika. Sve to vodi k lošijoj kvaliteti novinarskog izvještavanja. Osim toga, cijenim da će se problem prenijeti i na Federaciju BiH, u ovoj fazi čak i ne znamo na koji način i koji mediji će biti obuhvaćeni, odnosno ne znamo da li se zakon nužno odnosi na medije iz RS, jer postoje tumačenja da nije precizirano šta se dešava ako online medij koji, recimo, ima sjedište u Sarajevu ili Mostaru tretira temu koja se tiče dužnosnika u RS i, naravno, ima doseg u cijeloj BiH. Već imamo i pojavu da se mladi novinari povlače iz novinarstva pod sve većim pritiskom i strahom od onoga šta ih čeka u budućnosti. Kada tome dodamo, uglavnom skromne, novinarske plaće, probleme sa zasnivanjem radnog odnosa, dobivamo nimalo optimističnu sliku medijske stvarnosti koja je pred nama'', govori Burek.

Posljednji ekser u sanduku

Kada je riječ o građanima, smatra kako većina njih nije svjesna koliko je ovaj zakon opasan po sve nas, jer se nekim njegovim, namjerno nejasnim i nepreciznim odredbama, praktično vraća verbalni delikt na scenu.

Inače, Indeks slobode medija za 2022. godinu pokazao je da je BiH pala za devet mjesta te se s pozicijom na 67. mjestu od 180 zemalja svijeta smatra problematičnom zemljom po pitanju slobode medija.

Gojković Arbutina govori kako se za medije, prvenstveno, ovaj zakon pisao, ali i za svakog građanina čije mišljenje može da se nekome ne svidi, pa vas on uvuče u dugogodišnji iscrpljujući postupak.

''Ionako krhka sloboda medija koja skoro pa svakodnevno na neki način pokušava da se suzi, ovim zakonom će na nju biti zabijen onaj posljednji ekser u sanduk. Svaki medij koji posluje ovdje i nije na budžetu imat će veliko svakodnevno suočavanje sa autocenzurom jer će morati da razmišlja o zaposlenim, plaćama, šta ako dođe do kaznenog postupka pa ne možete na tender za oglašavanje, poslovati uopće. Javnost ne shvaća da običnim komentarom na društvenim mrežama može netko da ga uvuče u kazneni postupak i da godinama ne možete da se zaposlite jer nemate potvrdu da niste u kaznenom postupku, mogu da vam i daju otkaz, ne možete da dobije vizu itd. Godinama ste uskraćeni za osnovna ljudska prava, o financijskoj iscrpljenosti da i ne govorim'', objašnjava urednica Nezavisnih novina.

Pisarević pak smatra da dio građana shvaća težinu predložene norme, drugi nagađa i sluti da nešto nije u redu, a treći vjeruju da su novinari izvor zla u društvu samo zato što ih upozoravaju da izabrani nositelji vlasti nisu ni blizu idealni kao što se predstavljaju na javnim servisima i u kupljenim i zarobljenim medijima.

‘'Ovi treći su, nažalost veoma brojni, a među njima su iskreni poklonici vladajućih stranaka, kao i oni koji samo slušaju i bez ikakve kritičke primisli ginu za gospodare. Ako je vladar naredio, onda mora da se sluša. Zato će, ako ova norma prođe, danas - sutra svaki novinar pod ovim zakonom raditi svoj posao sa crnim oblakom iznad glave, razmišljajući da li će se neki političar ili neko kome su omogućili nezakonito bogaćenje naći uvrijeđen ili oklevetan zbog neke istine napisane o njemu. A ti novinaru, dokaži da nisi kriv!'', govori novinarka portala Capital.ba.

EU smjernice

I Europska unija je je izrazila žaljenje povodom izglasanih izmjena i dopuna Kaznenog zakona te smatraju kako bi ovakve zakonske izmjene nametnule nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja na rad nezavisnih medija i civilnog društva.

Europsko vijeće, navode iz Izaslanstva EU u BiH, dodijelilo je Bosni i Hercegovini kandidatski status u prosincu 2022. godine, uz opasku da kandidatski status dolazi sa velikim očekivanjima. Još se ističe da je Europska komisija u svojoj preporuci za dodjelu kandidatskog statusa definirala korake na kojima BiH treba raditi, a jedan takav korak je i jačanje slobode izražavanja i slobode medija.

"Ova odluka je nesporno korak u pogrešnom smjeru sa užasavajućim efektom na slobodu medija u Republici Srpskoj, dok istovremeno dovodi u pitanje stratešku opredijeljenost vladajućih stranaka u RS za pristupanje BiH Europskoj uniji", poručeno je.

''Ako ovaj zakon na kraju bude usvojen, imat će ozbiljne posljedice na okruženje za civilno društvo i slobodu izražavanja i medija u Republici Srpskoj, kao, kako se naglašava, žalostan i nesumnjivo veliki korak unazad u zaštiti osnovnih prava. Ispunjavanje ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju komisije je preduvjet da Bosna i Hercegovina otvori pristupne pregovore", rečeno je, dodavši da EU očekuje od svih vlasti da konstruktivno rade na rješavanju 14 ključnih prioriteta, za dobrobit svih građana Bosne i Hercegovine.

Sattler i klima straha

O prijetnji slobodi medija i izazovima za organizacije civilnog društva koje se odnose na cijelu BiH ali su rizici u RS-u hitniji nakon nacrta ovog zakona govorio je i šef Izaslanstva Europske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Europske unije u BiH Johann Sattler.

"Želim biti jasan, predloženo zakonodavstvo u ova dva domena značilo bi nazadovanje u ispunjavanju kriterija EU u ovoj važnoj oblasti. Po pitanju klevete, dozvolite mi da podsjetim da je dekriminalizacija klevete u BiH 2002. godine bila velika prekretnica za zemlju. Kriminalizacija klevete može se iskoristiti kako bi se ušutili aktivisti za ljudska prava, novinari, civilno društvo i građani. Stigmatizacija i delegitimizacija aktera civilnog društva kao 'stranih agenata' vjerojatno bi rezultirala suzbijanjem i zastrašivanjem organizacija civilnog društva i ozbiljno ograničila njihova prava na slobodu udruživanja, mirnog okupljanja i izražavanja, te time potaknula klimu straha", naglasio je veleposlanik Sattler konferenciji "mediji i civilno društvo: Kritički glasovi pod pritiskom?" koja je održana u Banja Luci.

Europska praksa i smiješna priča

Argumente kojima se tvrdi da je usvajanje ovog zakona europska praksa je, kako smatra Pisarević, smiješna priča. 

''Istina je da veliki broj zemalja EU nije izbacio klevetu iz kaznenog zakonodavstva, ali te norme skoro nitko ne primjenjuje. Ova praksa se napušta zato što je zastarjela. Tom logikom vođeni, mogli bismo se pozvati na tisuće apsurdnih zakona iz prošlosti, koji su napušteni, ali nikada nisu službeno stavljeni van snage'', objašnjava.

Burek smatra kako argumentacija da su neke od izmjena i dopuna Kaznenog zakona RS koje su predviđene već u praksi u nekim europskim zemljama jeste dijelom točna.

''Dijelom zato što se ne govori o činjenici da su u tim istim zemljama medijske slobode, sigurnost novinara i sloboda izražavanja na vrlo visokoj razini, a da zastarjeli pristup kriminalizacije klevete postoji na papiru, ali se rijetko provodi u praksi, jer se prava oštećenih ostvaruju na druge dostupne načine poput tužbi za klevetu u građanskim parnicama'', ističe.

Gojković Arbutina ističe kako je ovaj argument trajao sve dok im iz EU nisu rekli da to nije europska praksa, jer je praksa da se medijske slobode i sloboda govora šire, a ne da se umanjuju i suzbijanju, praktično guše.
''Preporuka OSCE je da sve europske zemlje idu ka dekriminalizaciji klevete, ali mi eto idemo obrnutim putem iako smo bili prva zemlja u regiji koja je prije 20 godina dekrimizirala klevetu. Ovo je svakako problem i za naš europski put jer je sloboda govora među 14 prioriteta. Ali to, očigledno, nikog nije briga'', dodaje Gojković Arbutina.