Komšić: BiH nije samo zemlja konstitutivnih naroda i onih ostalih koji to nisu

"Bosna i Hercegovina ima toliko premijera, ministara, predsjednika, administracije - da na unutarnjem planu ne može da diše, dok na međunarodnoj sceni djeluje smiješno", rekao je predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić u intervjuu za agenciju Tanjug.

Dodao je kako ga šefovi država "zezaju" zbog institucije "rotirajućeg predsjedništva", ali i da vjeruje kako će se situacija s "toliko natovarenom" državnom administracijom ipak promijeniti.

- Ne možemo da dišemo... imamo premijera, ministara, tri predsjednika države… pa to je neozbiljno! Zamislite kada se opustite s kolegama, predsjednicima drugih država, svi se zezaju pitajući: 'Pa tko si sad ti, a gdje je onaj drugi, je l' izgubio izbore?' To je, dakle, Daytonski mirovni sporazum od tri predsjednika do predsjednika entiteta, potpredsjednika, premijera, ministara policija, rotacijskih svijetala, blinkera, pratiltelja, troškova. To je čudo", rekao je Komšić.

Komšić, koji je predsedavajuću ulogu u Predsedništvu BiH preuzeo u utorak, rekao je kako u BiH postoje tenzije, ali tvrdi da je to samo među političarima. U narodu, veli, tih tenzija gotovo da nema.

- Sve ono što pravi gužvu i jednu vrstu nereda u državi jeste politička elita i to nije neobično za političare svuda u svijetu, ali u BiH to pravi problem… zemlja nikako da iskorači! Svađe i prepucavanja su vrlo često besmislena, ne vidite njihov pravi smisao, pa pomislite da su one same sebi cilj, rekao Komšić.

Predsjedavajući Predsjedništva, međutim, upozorava da osim presude "Sejdić-Finci" u BiH uskoro stiže još jedna presuda Europskog suda u slučaju "Pilav", koja je mnogo kompliciranija i mogla bi, kako kaže, da udari u same temelje "daytonske konstrukcije države" jer se odnosi na neravnopravnosti pripadnika konstitutivnih naroda u odnosu na entitet u kojem žive.

- Kako god, nama slijedi razdoblje kada ćemo morati drugačije stvari promatrati i u slučaju presude 'Sejdić-Finci' i kada dođe presuda u 'slučaju Pilav'… Kad tad predstoji razdoblje kada će se političari i političke elite u BiH morati malo drugačije postaviti prema svim tim stvarima, kaže Komšić inzistirajući na “poštenijem i iskrenijem pristupu" u svemu što se u državi radi.

- Mi moramo shvatiti da je ovo zemlja i građana, dakle, nas kao pojedinaca, ali i zemlja konstitutivnih naroda Bošnjaka, Srba i Hrvata i onih ostalih koji to nisu. Kada političke elite shvate da moraju poći od te činjenice, a ne od činjenice tko je šta jamio, onda ćemo imati i neki konkretni rezultat", kazao je Komšić.

Iako govori o ravnopravnosti, Komšića (većinske) hrvatske stranke smatraju preslikom problema preglasavanja jer je, kao član Predsjedništva iz hrvatskog naroda, na tu dužnost došao većinom bošnjačkih glasova.

Njegova fotelja uglavnom se spominje kao primjer preglasavanja u Bosni i Hercegovini te je, uz presudu 'Sejdić-Finci' najspominjanija kada hrvatska, ali i srpska, strana govore o potrebnim ustavnim promjenama.

Komšić, nekadašnji visoki dužnosnik SDP-a, nakon razmioilaženja sa Zlatkom Lagumdžijom, koji ga je bacio u sjenu probivši se na mjesto ministra vanjskih poslova, osnovao je svoju stranku. Demokratska fronta, po riječima Komšića, ima priliku jer je Bosni i Hercegovini potrebno nešto novo.

U BiH je, kaže Komšić Tanjugu, došlo vrijeme za nešto drugo i novo, a to je, uvjeren je, jedino moguće naći među mladima. Na starijima je, kaže, da mlađima ne dozvole da se pokvare.

- U Demokratskom frontu su dozvoljene razne frakcije, ali kompromisa, tvrdi, neće biti oko jedinstva BiH, njezinog teritorijalnog integriteta, euroatlatnskih integracija i jednakosti ljudi i svih naroda s pravom svakoga na slobodno ispovijedanje svoje vjere, rekao je Komšić srbijanskoj agenciji.

Inače, Komšiću su, nakon osivačke skupštine stranke, mnogi zamjerili na imenima koja je okupio oko sebe, a pojedine kritike govore kako je Demokratska fronta ustvari Komšićev osobni obračun s Lagumdžijom i dokazivanje tko je veći socijaldemokrat.