Kome ide Titova ostavština?

Impresivna imovina, nastala tijekom gotovo 40-godišnje Titove vladavine, je u ogromnom spisu pod poslovnim brojem 1-I-O-5704/10 Prvog osnovnog suda u Beogradu na kojem šest članova Titove obitelji - udovica Jovanka, sin Mišo i četvero Brozove unučadi - vode zakašnjelu ostavinsku raspravu, kako bi podijelili imovinu nekadašnjega predsjednika Jugoslavije.

Najdetaljniji, mada nepotpuni, popis imovine ostale iza Josipa Broza Tita sadrži tisuće predmeta različite vrijednosti, od onih neprocjenjivih, poput kozačke sablje sa zlatnim koricama optočenim dijamantima, koju mu je poklonio Josif Visarionovič Staljin, preko tuareške vladarske sablje iz 17. stoljeća, ručne izrade, također sa zlatnim koricama optočenim dragim kamenjem koju je Titu 1977. darovao Moamer Gadafi, egzotičnih, kakav je kamen s Mjesečeve površine koji su donijeli astronauti Apolla, do banalnih poput metalnih ljestvi s tri stepenice, koša za otpatke “malog, metalnog”, ili pak stolnog usisivača marke Kirby.

Poznati beogradski odvjetnik Goran Petronijević, koji u podjeli Titove ostavštine zastupa Jošku Broza, sina Žarka Broza i unuka nekadašnjeg predsjednika SFRJ, kaže kako je riječ o svjetskom presedanu - da se pokojnikova imovina dijeli tek 32 godine nakon njegove smrti. Proteklih je desetljeća, tvrdi, namjerno stvarana pravna zavrzlama kako se ta ostavština ne bi podijelila nasljednicima, jer to tada nikome nije odgovaralo.

Tito je bio iznimna povijesna ličnost 20. stoljeća, što nitko ne može osporiti, pa upravo s toga stajališta, sa stajališta povijesnog značenja, valja gledati i svaki predmet njegove ostavštine. Svaka stvar koja je bila njegovo vlasništvo ima stoga povijesnu vrijednost. Ali i sentimentalnu , jer članovima njegove obitelji neki predmeti imaju znatno veću vrijednost od stvarne, one koju je moguće postići na tržištu. Svojim nasljednicima, međutim, Tito nije ostavio ni jedan četvorni centimetar nekretnina, bilo da se radi o stanovima, kućama, vilama, ljetnikovcima, zemljištu… To je prilično neobično, objašnjava poznati beogradski odvjednik Goran Petronijević, jer nema ni jedne bivše jugoslavenske republike u kojoj Tito nije imao bar dvije-tri nekretnine, darovane tadašnjem predsjedniku SFRJ.

No, čim je Tito dobio neku nekretninu, odmah je tražio da se upiše u vlasništvo neke od tadašnjih saveznih, republičkih ili partijskih institucija.

No, to nipošto ne znači da stvari ostale iza Tita nemaju golemu vrijednost. On je bio strastveni kolekcionar i imao je vrijedne numizmatičke, a osobito filatelističke zbirke, kao i bogate kolekcije značaka, mahom zlatnih, koje su mu darovane u različitim prigodama. Osobito je fascinantna njegova kolekcija ordena iz sedamdesetak zemlja svijeta koje je primao odlazeći u državničke posjete.