Nove deportacije bh. državljana: Koliko žena i djece čeka na povratak iz Sirije?
Krajem studenom, u jednom od sirijskih zatvorenih kampova život je izgubio četverogodišnji dječak čiji je otac bh. državljanin, koji je sudjelovao na stranim ratištima. Veliki broj djece i žena u kampovima još čeka na povratak u Bosnu i Hercegovinu. Jedina deportacija bh. državljana iz Sirije dogodila se 19. prosinca 2019. godine, kada je u Bosnu i Hercegovinu vraćeno 25 osoba. Kada će biti nove deportacije i koliko žena i djece čeka na povratak iz Sirije?
Djeca su istraumirana, bolesna, izložena stresu. "Bolesni smo od uvjeta u kojima živimo" - ovako jedna od bh. državljanki, koja se nalazi u kampu na sjeveru Sirije, opisuje situaciju u zatvorenim kampovima, prenosi BHRT.
"Tu gdje živimo, znači živimo u šatorima od platna, ljetni šatori nema ništa zimsko. Molimo vas, molimo vas sve da učinite i najmanji trun koji se može učiniti o pitanju povratka našeg, da se uradi da se djeca ne pate", govori bh. državljanka iz kampa na sjeveru Sirije.
Ispunjeni uvjeti
Iz Ministarstva sigurnosti za BHT1 su potvrdili kako su ispunjeni svi neophodni uvjeti u zakonodavnim i institucionalnim okvirima.
"Odlukom je predviđeno da Koordinacijski tim pripremi proces repatrijacije, reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije državljana Bosne i Hercegovine iz zone sukoba Sirije i Iraka. Sam proces podrazumijeva: Plan repatrijacije koji detaljno uređuje procedure za siguran, human i kontroliran povratak državljana BiH iz Sirije i Iraka, sigurnosne provjere, utvrđivanje identiteta i državljanstva osoba koje su predmet repatrijacije, pružanje diplomatsko konzularne, pravne i humanitarne pomoći državljanima Bosne i Hercegovine'', rekli su iz Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine.
O novim terminima deportacija i točnim brojkama bh. državljana, žena i djece u kampovima, u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine za sada ne mogu govoriti. Brojni su faktori koji na to utječu.
Otežavajuća okolnost
"Problem je tih diplomatsko-međunarodnih odnosa u smislu da BiH nema, pogotovo u tom području koje je pod kurdskim snagama, niti svoju ambasadu u Siriji niti mogućnost. Znači, mora se maksimalno osloniti na međunarodne partnere. Otežavajuću okolnost predstavlja i problem dostupnosti tačnih informacija o broju bh. državljana", rekao je Jasmin Ahić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.
"Često se događalo da su brojevi koji se dostavljaju meni i nekom od kolega u redakciji različiti. Uvijek najpreciznije je da je to više od 100 osoba čiji se povratak očekuje, govori se o tome da je do 20 muškaraca više od 70 djece i sl, međutim ono što je najoptimalnije da je to iznad 120 osoba", smatra Nermina Kuloglija, novinarka BIRN-a BiH.
Procjenjuje se da je iz Bosne i Hercegovine u Siriju i Irak do sada otišlo 360 osoba. Oko stotinu naših državljana trenutno je u kampovima na sjeveru Sirije, od čega je najveći broj djece. Nisu poznati podaci koliko je djece rođeno u kampovima Al-Hol i Al-Roj, čiji su roditelji bh. državljani. Krajem novembra iz Amnesti Internešnela zatražili su od vlada svih zemalja čiji su državljani prisutni, da vrate u domovinu 27 hiljada djece držane u teškim uvjetima na sjeveroistoku Sirije.
