Jesu li građevine u Mostaru otporne na potres?

''Teško je uraditi nove objekte koji nisu otporni na potres, međutim u ovakvom neuređenom i korumpiranom društvu sve je moguće'', rekao je za Bljesak.info prof.dr.sc. Mladen Glibić dipl.ing.građ na upit koliku jačinu potresa zgrade, posebice novogradnje u Mostaru mogu izdržati.

 

''Objekti se grade i računaju da se ne sruše, ali mogu biti oštećena za vrijeme potresa. Mostar je 8. seizmička zona po skali MKS. Jačina potresa po Rihteru koja odgovara ovoj seizmičkoj zoni može se grubo uzeti 6.5 stupnjeva. Poslije potresa se brzo izbacuje jačina potresa u stupnjevima Rihtera jer se to može mjeriti seizmološkim uređajima'', pojasnio je.

Kaže da se objekti računaju po normi iz 1981. godine za proračun objekata u visokogradnji na potres.

''Poslije potresa u Skoplju i Banjaluci počeli su se objekti računati na potres. Početkom '70. je urađeni pravilnik za proračun objekata na potres i od tada je to obveza za svaki objekt. Svi objekti se računaju na odgovarajuću silu potresa, ali se značajniji i veći objekti računaju na veći potres jer se sila množi sa koeficijentom važnosti objekta'', kazao je Glibić.

 

Dodaje da manji potresi ne ugrožavaju sigurnost objekta na potres.

''Pri projektiranju svaki projekt mora imati i reviziju projekta gdje se provjerava i statika. Kod izvođenja postoje nadzorni inženjeri koji kontroliraju da se objekt gradi prema projektu. Tako da je teško uraditi nove objekte koji nisu otporni na potres, međutim u ovakvom neuređenom i korumpiranom društvu sve je moguće'', kazao je Glibić, dodaje da ako postoje projekti i dokumentacija o građenju objekta onda se može izvršiti procjena nosivosti na sile potresa.

Primjer je kaže, Staklena banka koja kod provjere nije zadovoljila sigurnost na potres.

 

''U zadnjih desetak godina se primjenjuju i europske norme kod proračuna naših objekata, te je sve više u promjeni i EC8 za potres. Svi objekti na autocesti na koridoru Vc su tako računani'', pojasnio je.

Podsjetimo, u travnju 2022. godine potres magnitude 6.1 po Richteru pogodio je BiH kod Nevesinja. Potres se osjetio i u Mostaru i tada su prijavljenje brojne štete na građevinama.

 

Štete koje nastale na području Grada Mostara nakon potresa 22. travnja 2022. godine procijene su na 736.571 KM utvrdilo je povjerenstvo kojeg je formirao Grad Mostar.

 

U elaboratu o štetama, navedeno ja kako je zaprimljeno 47 zahtjeva za procjenu štete u propisanom roku, od čega 19 zahtjeva podnesenih od strane pravnih i 28 zahtjeva podnesenih od strane fizičkih lica. Komisija za procjenu šteta izazvanih djelovanjem prirodnih i drugih nesreća Grada Mostara je, kako se navodi, na svim prijavljenim objektima uočila pojavu većeg broja pukotina različite debljine i dubine, položaja i pravca prostiranja. 

 

''Komisija nije bila u mogućnosti izvršiti detaljniju analizu pukotina, jer se uglavnom radilo o pukotinama koje su uočene na plafonima i na gornjim dijelovima zidova i greda, a koje su bile nedostupne za detaljan pregled''.

''Ni za jedan oštećeni objekt nije bila na raspolaganju projektna dokumentacija na osnovu koje je bilo izvršeno građenje objekta'', navedeno je u elaboratu.

 

''Komisija, također, nije mogla izvršiti uvid u eventualna oštećenja i pojavu pukotina u temeljima i krovnim konstrukcijama oštećenih objekata. Za neke pukotine, Komisija nije bila u mogućnosti pouzdano ustanoviti ni da li se radi o novim pukotinama ili su one postojale od ranije'', navodi se, između ostalog, u izvještaju.