Koliko je trenutno migranata u BiH i tko su ljudi koji ulaze u naše zemlju?

Ponovo je u fokusu migrantsko pitanje, lokalne vlasti u Unsko-sanskom kantonu pitaju se koga nam Europa vraća putem readmisije. Strukturu i broj migranata u BiH istražila je Sanela Dujković za N1.

Indijka Ranjeet Kauri u Bosni i Hercegovini našla je ispunjenje svog sna. Majka četveromjesečnog Ajana posebno ističe ljubav i poštovanje koje je dobila od prvog dana.

''Imam poštovanje, platformu da se dokažem jer u mnogim zemljama žene moraju ići dalje da bi se dokazale. Srela sam ljude koji me vole, koji me nikada nisu diskriminirali, znali su moju priču i prošlost što sam prošla. I to je najvažnije za mene da su me ljudi prihvatili, da me vole, da su mi dali priliku da se dokažem, jednaka sam kao muškarac, izdržavam svoju familiju, zaljubila sam se u Bosanca, imam preslatko četverogodišnje dijete, što više ja trebam'', kaže Ranjeet Kaur.

Indijci, Afganistanci, Maroko, Kuba....

Od početka godine među evidentiranim migrantima je 25 Indijaca, a najveći je procenat Afganistanaca, potom i državljana Maroka, Kube, Konga, Pakistana Turske, Irana i Alžira. U BiH je u 2023. godini s današnjim datumom evidentirano 2.651 stranaca, duplo manje ih trenutno boravi u prihvatnim centrima.

U prihvatnim i imagracijskom centru u BiH trenutno se nalazi 1.188 ljudi u pokretu. U Ušivku je oko 170 osoba uglavnom žena i djece. Sve osobe koje se nalaze u prihvatnim centrima podnijele su zahtjev za azil, no svi znamo da to ne znači da oni svi žele da ostanu u Bosni i Hercegovini.

Među onima kojima je BiH obećana zemlja kao i Ređid je i Kineskinja koja je prije četiri dana smještena u prihvatni centar Ušivak.

Vjeruju u Boga i Isusa...

''U Kini nema hrane da jedem. Kineska vlada je uzela moju i kuću mojih roditelja. Bosanci su jako ljubazni. Vjeruju u Boga i Isusa, kao ja, kao i moja familija'', kaže Shen Huying.

Uz dva prihvatna centra u Kantonu Sarajevo migranti su smješteni u centrima u USK-u.

''Trenutno u USK boravi 459 migranata od toga 326 u prihvatnom centru Lipa, a 133 u prihvatnom centru Borići'', kaže Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima BiH.

Potresna sudbina

Volonteri koji rade s ljudima u pokretu svjedoče da velika većina ima potresnu sudbinu, i nemoguć život u zemlji iz koje dolaze, bez agresivnosti i sklonosti nasilju. Nasilnika koji predstavljaju rizik i za migrante i lokalnu zajednicu ima kažu kao i u svakoj drugoj grupi.

''Definitivno, ono što čujem od njih je da među njima ima ljudi od kojih i oni strahuju. I oni budu pretučeni, opljačkani, zbodeni. Jednostavno postoje grupe koje su naklonjene kriminalu i nasilju'', dodaje Zahida Bihorac, aktivistkinja iz Velike Kladuše .

Muškarci bez obitelji

Pod rutom preko BiH kreću se uglavnom muškarci bez obitelji, a u posljednjih godinu dana primjetno je povećanje broja migranata iz Afrike u odnosu na raniji period.