Koliko bh. građani vjeruju predstavnicima u vlasti?

Izvršni direktor Balkanske istraživačke grupe i raniji direktor Međunarodne krizne grupe za Balkan Marko Prelec, obraćajući se danas na 85. Rose-Roth seminaru u Sarajevu, rekao je da BiH ima užasnu vladavinu te da građani ne vjeruju svojim predstavnicima u vlasti.

Pojasnio je da u tom smislu ne misli ni na predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevandu, ili na premijere Federacije BiH i Republike Srpske Nermina Nikšića i Željku Cvijanović nego da govori o vladavini u cjelini.

''Politička situacija u BiH danas je užasna jer BiH ima užasnu vladu u kojoj se mrze. Sofisticiranije - mreža političkih i ekonomskih institucija zakona i drugih elemenata koji strukturiraju javni život ne može isporučiti adekvatne rezultate koji bi zadovoljili minimalne potrebe stanovništva. Postoje i drugi problemi kao što su nepovjerljivi nacionalni problemi, korupcija, nepotizam i sve to karakterizira užasnu vladu'', mišljenja je Prelec.

Kazao je i da kada bi svi bh. građani bili zamijenjeni Švicarcima nakon jednog ili dva izborna ciklusa imali bismo iste probleme jer bi se ljudi prilagodili strukturi i onome što je danas prirođeno ovom bh. političkom stanju.

Kao dokaz da bh. građani širom zemlje osjećaju isto o svojim liderima iznio je podatke ankete Ujedinjenih naroda koja je pokazala da jedan od sedam bh. građana ima ikakvo povjerenje u Vijeće ministara, jedan od pet građana u Federaciji imaju povjerenje u entitetsku vladu, a jedan od tri građanina u Republici Srpskoj ima vrlo malo ili nikako povjerenja u svoju vladu.

Dodao je da bh. građani u visokom postotku za trenutnu situaciju krive domaće političare mnogo više nego međunarodnu zajednicu i to važi za sve grupe i sve dijelove zemlje. Prelec smatra da ovo nije osobna kritika nekog od političara nego je riječ o kritici sveukupnog sustava, odnosno da bilo tko drugi koji bi uživao vlast imao istu nepopularnost.

''Razlog tome je što vlasti u zemlji nisu u stanju isporučiti ni minimum koji građani zahtijevaju od vlade. U ovom trenutku vi vodite pokvareni vlak i što ga duže budete vozili ljudi će vas kriviti. Vrijeme je da se lokomotiva popravi čak i ako to znači da se vlak zaustavi na određeno vrijeme'', slikovito je kazao Prelec.

Podcrtao je da se dobra država zasniva na demokraciji koja počiva na pravilima u kojoj postoje dva dijela demokracija i regulacija, a osnova je da ljudi moraju osjećati da ono što oni čine predstavlja razliku to jeste moraju vjerovati da se njihova razmišljanja uzimaju u obzir i razmatraju i kad glasaju da imaju osjećaj da će se nešto dogoditi.

''Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko pozvao je bh. građane da iskoriste svoje ''bonske ovlasti'', međutim, bojim se da je sustav takav da oni nemaju takvih mogućnosti. Budući da ljudi misle da glasanjem ne mogu ništa promijeniti osjećaju da je jedini način da nekoga smijene s dužnosti da zapale zgradu'', kazao je Prelec.

Zaključio je da struktura BiH vrlo komplicirana te je naglasio da bi BiH trebala biti federacija teritorijalnih entiteta, ali često postoji otpor prema tome jer se u BiH povezuje ustavna reforma sa smanjenjem entitetskih ovlasti što ne mora biti točno.

Rose-Roth program suradnje s parlamentima zemalja centralne i istočne Evrope (CEE) pokrenuli su 1990. godine tadašnji predsjednik Parlamentarne skupštine NATO-a kongresmen Charlie Rose i senator Bill Roth. Globalni cilj Rose-Roth inicijative jest jačanje razvoja parlamentarne demokracije u CEE zemljama korištenjem PSNATO-a kao sredstva u međuparlamentarnoj suradnji i pomoći.

Trodnevnom skupu, čija je osnovna tema "Sigurnost i demokratizacija u jugoistočnoj Europi: Jačanje stabilnosti, promoviranje reformi", prisustvuju parlamentarci iz zemalja članica i pridruženih članica NATO-a, zemalja jugoistočne Europe koje nisu članice NATO-a, predstavnici najviših institucija BiH, nevladinog sektora iz BiH i zemalja regija i jedan broj afirmiranih stručnjaka iz oblasti obrane i sigurnosti iz BiH i zemalja regija.