Koga zvati: Tko pokreće akcije spašavanja?
Iako svatko može alarmirati službe spašavanja, kada je ljudski život u pitanju, kada je strani državljanin skočio sa Starog mosta, potraga za utopljenikom krenula je nakon tri dana, kada su to dozvolili uvjeti.
No nitko, kažu, nije službeno pokrenuo potragu.
Loši uvjeti i bez hitnosti
''Mi smo vidjeli snimku kobnog skoka, na snimci se vidjelo da je čovjek mrtav. Tu nije bilo hitnosti, a nama je prioritet spasiti život. A zašto dovoditi naše ljude, koji svakako riskiraju život u opasnost na tako visoke vodostaje? Čim su se stekli uvjeti, mi smo dogovorili smanjenje protoka i da smanjimo rizik za ljude koji će pokušati pretražiti dio'', rekao je za Bljesak.info Bruno Grgić predsjednik saveza GSS u BiH.
Ponavlja, kako ih uvijek i svi mogu angažirati za potragu, te napominje kako je ranije na Neretvi bilo slučajeva, da ljudi vide kako je netko upao u rijeku pa ih pozove.
''GSS se odaziva na poziv bilo koga, od Civilne zaštite, policije, rodbine ili obitelji nestale osobe. Znači, očevidac nas može angažirati. Nama nitko ne plaća te usluge, svi pripadnici GSS-a u BiH su volonteri i nemamo nikakav izvor stalnih prihoda. GSS u BiH je kao krovna organizacija saveza koji se bavi školovanjem i licenciranjem mi smo član IKAR-a (Međunarodne asocijacije za alpsko spašavanja) i EKRA-e (Međunarodna asocijacija za spašavanje iz speleoloških objekata), mi smo jedini u državi članica tih organizacija'', kazao je Grgić.
Šum u komunikaciji?
Inače, u danu kada je Malezijac nesretno skočio iz policije su nam rekli kako je njihov dežurni Operativni centar kada je dobio prijavu i izašao na teren obavijestio Civilnu zaštitu i sve službe koje se u tom trenutku obavještavaju o događaju.
Iz Civilne zaštite Mostara, Arnel Voljevica Šef civilne zaštite i vatrogastva Grada Mostara nam je pak rekao kako oni nemaju ništa s pokretanjem potrage za osobom, te da je to dužnost policije. Također je rekao kako što se tiče Civilne zaštite ne postoji nikakav akt niti dokument koji ih obvezuje na to. Prebacuje li se odgovornost ili je došlo do šuma u komunikaciji teško je reći, no da u državi funkcionira broj za hitne slučajeve, ovakve stari se ne bi mogle događati.
Naime, iako se vodi da ''uredno radi'', broj 112 kao jedinstveni broj za hitne slučajeve u praksi nije u funkciji. Novci se izdvajaju, a broj koji je ''pitanje života ili smrti'', ne funkcionira zbog politike i nadležnosti. Zato Bosna i Hercegovina nema jedinstven broj za zvanje, 112, koji bi kao call centar, trebao na teren poslati sve službe koje su po procjeni potrebe. Umjesto toga, građanin za hitne slučajeve mora pozivati više brojeva: policija 122, vatrogasci 123, hitna pomoć 124. A većina turista vjerojatno ni ne zna za sve ostale brojeve.
Jedinstveni europski broj 112 je u funkciji u Hrvatskoj od 2005., u Srbiji i Crnoj Gori od 2015. godine. Kosovo ne koristi broj 112, ali ima jedan broj na cijeloj svojoj teritoriji.
Hitni broj koji su ugasili političari
Institucionalni pokušaji da se uvede jedinstveni broj za hitne slučajeve 112, u Bosni i Hercegovini postoje već više od desetljeća.
Posljednji je bio u listopadu 2017. godine, kada je Vijeće ministara BiH utvrdilo Prijedlog dopune Zakona o komunikacijama kako bi se uveo jedinstveni broj 112 u cijeloj BiH.
Međutim, prijedlog je ostao u parlamentarnoj proceduri, zbog protivljenja zastupnika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) iz entiteta Republika Srpska. Ova stranka, naime, smatra da se radi o prenosu nadležnosti s entiteta na državu.
Jedinstveni europski 112 broj za hitne slučajeve uveden je kako bi se omogućilo građanima u nevolji da pozovu hitne službe (policija, hitna pomoć i vatrogasci), koristeći isti broj bilo gdje na području Europske unije.
Prema zakonodavstvu EU-e, države članice moraju osigurati besplatan poziv hitnim službama na broj 112.
Broj 112 je dostupan i zemljama koje nisu u EU, kao i u onim koje su na putu da postanu članice. U upotrebi je i u nekim zemljama izvan Europe, na primjer u Južnoafričkoj Republici.
BiH se obavezala da će na putu integriranja, preuzimajući pravnu stečevinu EU, uvesti jedinstveni europski broj 112, na što je obavezuje i direktiva o univerzalnoj usluzi za pružanje pomoći u hitnim slučajevima.
