Koalicija bez krzna BIH: Karamatić iznosi netočne informacije u Parlamentu

Koalicija bez krzna BiH uputila je demant na izjave zastupnika Marija Karamatića prilikom izlaganja na sjednici Doma naroda od 29. svibnja u cilju predstavljanja Prijedloga o izmjenama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja BiH, a koje se odnose na situaciju u pogledu uzgoja životinja radi krzna u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji.

Karamatić je poručio kako je?"21.05.2014. godine, Sud u Hagu donio presudu koja ukida zabranu uzgoja životinja za proizvodnju krzna, 2024. je ta zabrana trebala stupiti u Nizozemskoj na snagu, i Sud je se haški pozvao na europsku Konvenciju o ljudskim pravima i proglasio je tu zabranu neustavnom iz razloga što uzgajivačima nije ponuđena pravična naknada, pravična naknada za prestanak onog čime se bave."

Iz Koalicije bez krzna BiH kažu da Karamatića, pretpostavljajući da se radi ?nedovoljnoj upućenosti, želje  bolje upoznati sa činjeničnim stanjem.

''Naime, točno je da je?Okružni sud?u Hagu 2014. godine?je presudio u korist uzgajivača, no kasnije su dvije više instance (Nacionalni apelacijski?sud u Haagu?i potom?Vrhovni sud) potvrdile zabranu i presudile protiv uzgajivača'', navodi se u priopćenju.

Iz ove Koalicije upozoravaju Karamatića da je u svom obraćanju tvrdiio ''da je naišao na podatak da?i jedna Velika Britanija, znači iz koje je krenula cijela ta priča oko zabrane uzgoja životinja isključivo u svrhu proizvodnje krzna, godišnje ima gotovo 27 milijuna eura izvoza krzna iz Velike Britanije. Odakle im to? Zato što su oni našli neku rupu u zakonu, pa ne proizvode ih isključivo u svrhu uzgoja krzna, nego ih proizvode kao kućne ljubimce, ili kao ovo, ili kao ono, a na kraju ponovo izvoze krzno."

''Ne znamo gdje ste naišli na taj podatak, ali ono što možemo tvrditi i sa čim smo upoznati je da je u Velikoj Britaniji zabrana uzgoja radi krzna i dalje na snazi, ali da trgovina krznom u Velikoj Britaniji (kao ni u ostalim zemljama EU, osim trgovine krznom pasa i mačaka) nije zabranjena, i da Velika Britanija tu ostvaruje veliki profit uvozeći krzno iz drugih (nerazvijenih) zemalja po niskim cijenama i preprodajući ga po mnogo većim. Otuda vjerovatno i dolaze ti podaci o profitu, dakle profit dolazi iz trgovine krznom, a ne od uzgoja. Potpuno se slažemo da se radi o velikom licemjerju Velike Britanije (kao i drugih zemalja EU koje trguju s krznom iako je uzgoj u njima zabranjen), ali to itekako ide u prilog našoj tvrdnji o štetnosti krznarske industrije po zemlju u kojoj je dozvoljena, i ekonomski jake i napredne države su toga itekako svjesne. Zbog toga se krznarska industrija masovno seli u "treće zemlje" koje uništavaju svoj okoliš i zdravlje ljudi radi profita velikih'', navode dalje iz Koalicije.

Zaključuju kako je neosporna činjenica da je u nekim europskim zemljama uzgoj životinja radi krzna i dalje dozvoljen, no i uzgoj i trgovina krznom su u konstantnom opadanju, zahvajujući sve većoj svijesti građana EU o tome što ova privredna grana podrazumijeva i realno je vjerovati da će u budućnosti ta zabrana biti donesena na razini EU.

''Ono što je također provjerena činjenica to je da?ni u jednoj od država koje su već zabranile uzgoj radi krzna?zabrana nije odgođena, i to jer je uzgajivačima dat dovoljno dug period da se prilagode zabrani; jer bi odgađanje zabrane stvorilo pravnu nesigurnost (to bi značilo favoriziranje onih koji nisu poštovali zakon a oni uzgajivači koji su već ranije, poštujući zakon i propise, zatvorili farme bi imali puno pravo da se žale i traže odštetu od države), također bi značilo neozbiljnost i poigravanje sa propisima i stvaranje nepovjerenja građana u pravnu državu, jer svi argumenti koji su doveli do zabrana ili drugih propisa koji su doveli do prestanka uzgoja, stoje i dalje i jer provedene ankete u mnogobrojnim državama Europe jasno pokazuju kako se većina javnosti protivi ovoj industriji'', navodi se u priopćenju koje potpisuju Lejla Šadinlija, Maša Alihodžići i Maida Šabeta.