Klub Bošnjaka stavio veto na Deklaraciju o uzrocima, karakteru i posljedicama rata u BiH

Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske (RS) na današnjoj sjednici je jednoglasno donio odluku o pokretanju postupka zaštite vitalnog nacionalnog interesa na “Deklaraciju o uzrocima, karakteru i posljedicama tragičnog oružanog sukoba u BiH od 1992. do 1995. godine“, koju je 27. lipnja usvojila Narodna skupština RS-a.

O vetu bošnjačkog Kluba izjasnit će se Vijeće naroda, te zajedničko povjerenstvo Vijeća i Narodne skupštine, a ukoliko ne bude dogovora, konačnu riječ dat će Ustavni sud RS.

Šef ovog kluba Mujo Hadžiomerović izjavio je da se ovom dekleracijom povređuje vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda jer se daju neprihvatljive i jednostrane ocjene rata u BiH, uključujući uzroke, karakter i posljedice.

''Nasuprot ovoj deklaraciji, Klub Bošnjaka prihvata odluke i pravne kvalifikacije Međunarodnog suda pravde u Hagu i Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, kao i presude Suda BiH, da je rat u BiH tokom 1992-1995. godine bio međunarodni oružani sukob, dakle ne građanski, u kome su počinjeni teški ratni zločini, uključujući i genocid u Srebrenici'', prenio je Hadžiomerović stav ovog kluba.

Što se tiče zahtjeva iz ovog dokumenta za revizijom rada Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, kao i presuda, suđenja za ratne zločine, Klub Bošnjaka smatra da bi to značilo reviziju Daytonskog mirovnog sporazuma, a to načelno institucije RS ne prihvaćaju, a samim tim su stavovi iz Deklaracije nedosljedni.

''Klub Bošnjaka je u više navrata isticao nezadovoljstvo sporošću procesuiranja ratnih zločina na sudovina u Bosni i Hercegovini počinjenih na cijelom njenom prostoru i to prema svim žrtvama'', podsjeća Hadžiomerović.

Također, Klub Bošnjaka odbacuje predmetnu deklaraciju koja je iz navedenih razloga neprihvatljiva i neutemeljena u toliko više što prilikom njenog izglasavanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske nisu prihvaćeni stavovi, ocjene i prijedlozi predstavnika druga dva konstitutivna naroda.

Poziva sve institucije u oba entiteta i na razini Bosne i Hercegovine da daju svoj doprinos, na taj način, što će se na osnovi povijesnih i pravnih činjenica objektivno ocjenjivati uzroci i posljedice rata u Bosni i Hercegovini 1992.-1995, što je ujedno i uvjet za pomirenje na prostorima Bosne i Hercegovine.

Podsjećanja radi, usvajanje deklaracije inicirala je Boračka organizacija RS-a iako ona nije zakonski akt i njome se samo izražavaju stavovi o određenim pitanjima.

Amandmanski je izmijenjen jedan od zaključaka pa tako NSRS smatra da je “tragični ratni sukob” u BiH, kao dio procesa raspada SFRJ, "izazvan majorizacijom srpskog naroda u BiH te da je na osnovu naučnih, stručnih i istorijskih kriterija i standarda imao karakter građanskog rata s primjesama međuetničkog, s visokim stupnjem uključenosti međunarodnog faktora".

Između ostalog, kritizira se rad Haškog suda, izražava i nezadovoljstvo radom Suda i Tužiteljstva Bosne i Hercegovine jer nisu procesuirani ratni zločini nad Srbima, te traži revizija svih izrečenih sudskih presuda, primjenom Kaznenog zakona BiH iz 2003. godine u procesima suđenja za ratne zločine.