Kazne za ratno seksualno nasilje niske i nedosljedne

Najveći problem u sudskoj praksi predstavlja nedosljedna primjena olakšavajućih i otežavajućih okolnosti, što dovodi do niskih kazni za počinitelje ratnog seksualnog nasilja, kazala je danas u Sarajevu, na prezentaciji izvještaja 'Kažnjavanje ratnog seksualnog nasilja' autorica publikacije Kyle Delbyck.   

Istaknula je da se izvještaj odnosi na primjenu otežavajućih i olakšavajućih okolnosti u predmetima ratnog seksualnog nasilja, te dodala da se radi o tome da su kazne za ratno seksualno nasilje niske i nedosljedne. U izvještaju je analizirano oko stotinu presuda i nakon te analize utvrđeno je koji su glavni problemi. 

''Jedan od glavnih problema jeste nedosljedna primjena otežavajućih i olakšavajućih okolnosti pri odmjeravanju kazni. Ono što sudovi rade jeste da vrlo često pripisuju olakšavajuće okolnosti, koje su neznatne, odnosno nevažne, a otežavajuće okolnosti, koje bi trebale da imaju određenu snagu nisu uključene u proces odmjeravanja kazni. Posebno je problematično što se koriste takozvane osobito olakšavajuće okolnosti, koje služe da bi se smanjila kazna za određena krivična djela, ispod zakonom propisanog minimuma'', izjavila je Delbyck, naglašavajući da to sve rezultira niskim kaznama i prosto narušava pravdu za žrtve. 

Viša pravna savjetnica u nevladinoj organizaciji TRIAL international i urednica publikacije Adrijana Hanušić Bećirović naglasila je da priručnik za pravosudno osoblje ima cilj da politika kažnjavanja seksualnog nasilja u ratu bude adekvatnija i usklađenija sa međunarodnih standardima. 

''Međunarodni standardi garantiraju tzv. pravo na pristup pravde žrtvama seksualnog nasilja u ratu. Međutim, taj pristup pravdi ne podrazumijeva samo da se počinitelji kazneno gone i da se oni kazne, nego oni zahtijevaju da ta kazna odgovara težini kaznenog djela koje je počinjeno. Međutim, u praksi se događa da ta kazna koja se izrekne bude preniska u odnosu na težinu kaznenog djela'', istaknula je Hanušić Bećirović. 

Naglasila je da postoje i pozitivni primjeri, gdje to dobro funkcionira, pogotovo na Sudu BiH, ali sve zavisi od sudskog vijeća do sudskog vijeća i od suda koji postupa. 

''Ovo apsolutno znači da postoji problem neujednačene prakse, kada je riječ o odmjeravanju kazne, odnosno primjeni otežavajućih i olakšavajućih okolnosti, koje su predviđene zakonodavstvom u BiH'', rekla je Hanušić Bećirović. 

Sutkinja Vrhovnog suda Federacije BiH Božidarka Dodik objasnila je da je odmjeravanje kazni počiniteljima kaznenih djela zahtjevan zadatak, uključujući i kazne koje se izriču počiniteljima djela ratnog seksualnog nasilja. 

''To zaista predstavlja za sud izazov i jednu veliku obavezu da se kazna, koja se izriče počiniteljima tih kaznenih djela, odmjeri, ne samo u okviru onih granica koje su propisane zakonom, nego i u skladu sa svim olakšavajućim i otežavajućim okolnostima, koje u svakom konkretnom slučaju postoje'', naglasila je Dodik. 

Navela je da ono što je evidentno jeste da se u nekim presudama sudova u BiH kazne odmjeravaju na način da su obrazloženja sudskih presuda u dobroj mjeri stereotipna, tako da nije uvijek moguće jasno razlučiti na koji način su cijenjene bilo otežavajuće, bilo olakšavajuće okolnosti.