Kazne političarima za zloupotrebu djece u kampanji na čekanju
Kazne političarima za zloupotrebu djece u kampanji na čekanju tri mjeseca nakon izbora Tri mjeseca nakon lokalnih izbora, Središnje izborno povjerenstvo (SIP) još uvijek nije odlučila o svim prijavama za zloupotrebu djece tijekom predizborne kampanje, čime društvo, smatraju stručnjaci, pokazuje nemogućnost da zaštiti svoje najmlađe članove. Kažnjavanje političara koji zloupotrebljavaju djecu mora biti ažurnije a sankcije strožije, iako se suočavaju s izazovima novih izmjena zakona, a odgovornost ne smije ostati na jednoj instituciji.
Dva dana nakon početka predizborne kampanje za lokalne izbore u BiH, kandidat za gradonačelnika Zenice Adnan Šabani na svom Facebook profilu poručio je kako ''voli svoj grad i zeničku djecu'', uz fotografije na kojima grli dječaka na sportskom skupu u ovom gradu, piše Detektor.
Zbog ove, ali i još jedne objave s fotografijama na kojima je vidljivo kako dijeli lopte djeci iz određenog sportskog kluba tijekom trajanja predizborne kampanje, SIP mu je izrekao kaznu od 5.000 maraka. Kažnjen je i njegov ''Pokret'' s 3.500 maraka zato što je kandidat Šabani zloupotrijebio djecu u predizborne svrhe. Sugovornici Detektora kažu da ovakve kazne nisu dovoljno stroge i preventivne.
Isplati se kršiti pravila
''Zasad još uvijek izgleda da se političkim subjektima isplati kršiti izborna pravila. Ali ukoliko ih, žargonski rečeno, ‘puknemo po džepu’, onda će konačno biti spriječene ove izborne nepravilnosti, uključujući i zloupotrebu djece u političke svrhe'', poručuje Hanas Kamenjaković iz Koalicije “Pod lupom“. Ove kazne su izrečene prvi put u jednom izbornom ciklusu, nakon što su izmjenama i dopunama Izbornog zakona – koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt – prepoznate takve zloupotrebe najmlađih građana BiH u političke svrhe.
SIP je po ovom osnovu zaprimio 42 prijave, ali tri mjeseca nakon izbora – u tek nešto više od polovine predmeta – kažnjeno je 15 političkih organizacija i deset kandidata s više od 100.000 maraka, a u četiri slučaja postupak je obustavljen. Iz ove institucije pojašnjavaju da su tokom ovog izbornog ciklusa primili gotovo 3.000 prigovora i žalbi, zbog čega do danas nisu bili u mogućnosti donijeti odluke o svakoj pojedinačno.
''Uzimajući u obzir kadrovske kapacitete, uložen je maksimalan napor za rješavanje... uz napomenu da će svi prigovori koji do sada nisu riješeni biti razmatrani u narednom periodu'', kazali su iz SIP-a za Detektor. Promatrači Koalicije “Pod lupom” zabilježili su 36 slučajeva zloupotrebe djece koje su prijavili SIP-u, ali ni za jedan nema odluke. Iako pozdravljaju činjenicu da je ova vrsta zloupotreba prvi put sankcionirana, kritični su prema praksi da se po prijavama postupa od slučaja do slučaja, kao i da izgleda da kriteriji i standardi u kažnjavaju još uvijek nisu jasni.
Bez sankcija 270 slučajeva
SIP i Koalicija “Pod lupom” bilježe da su najčešće zloupotrebe počinjene tako što su se djeca pojavljivala na fotografijama i u promotivnim videomaterijalima, najviše na društvenim mrežama. Još jedan od načina zloupotrebe bila je i podjela školskog materijala, paketića i sličnih artikala u različitim prilikama. Transparency International BiH (TI BiH), prema čijoj prijavi je izrečena kazna “Pokretu“ i Adnanu Šabaniju, smatra da SIP nije jedina institucija koja bi se trebala baviti ovim problemom. Centri za socijalni rad, ombudsmani za zaštitu ljudskih prava i djece, ali i obrazovne ustanove, samo su neke od institucija koje vide kao odgovorne.
''Imali smo slučajeve gdje se djeca u školskim dvorištima fotografišu s promotivnim posterima i tu je teško utvrditi ko je djecu naveo na to da se umiješaju u politička dešavanja. Dakle, potrebna je koordinacija cijelog sistema i nije samo za očekivati od SIP-a da postupa po ovakvim nepravilnostima, jer je riječ o jednoj osjetljivoj kategoriji'', smatra Damjan Ožegović, viši istraživač TI-a BiH.
SIP oprezan
On navodi i da je SIP postupao posebno oprezno u svim ovim slučajevima, te da je pohvalno što su reagirali i na slučajeve kada su djeca zloupotrebljavana čak i uz pristanak roditelja ili staratelja, ali da je širi društveni odgovor potreban jer ovdje nije riječ samo o predizbornoj zloupotrebi, nego i o zaštiti najmlađih i radu institucija u najboljem interesu djece. ''Nije samo poenta da se sankcionišu nepravilnosti, već je poenta da se zaštite ugrožene kategorije stanovništva, u ovom slučaju djeca'', dodaje Ožegović.
Da je sprečavanje zloupotrebe djece u predizbornim kampanjama sveobuhvatna obveza društva, upozoravali su nekoliko puta i iz Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH. Oni navode da je Ustavom BiH i Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima djeteta propisana obveza institucija da ukazuju na zabranu uključivanja djece u aktivnosti koje mogu biti povezane s političkim zagovaranjem ili promocijom.
''Dužnost nadležnih organa jeste da poduzmu sve odgovarajuće zakonske, upravne, društvene i obrazovne mjere da bi se dijete zaštitilo od svih oblika tjelesnog ili mentalnog nasilja, povreda ili zlostavljanja, zanemarivanja ili nemarnog postupanja, zloupotrebe ili eksploatacije'', podsjećaju iz Institucije ombudsmena. Banjalučka sociologinja Mirjana Čeko ističe da praksa zloupotrebe djece u ove svrhe predstavlja moralni, politički i društveni sunovrat koji razotkriva nemoć društva da zaštiti svoje najranjivije članove. Taj fenomen, dodaje, ne šteti samo trenutnim mladim generacijama, nego i gradi opasne obrasce normalizacije manipulacije.
''Kada djeca postanu alati političke propagande, oduzima im se pravo na neutralnost, autonomiju i nevinost, dok im se istovremeno nameće teret političke instrumentalizacije koji može ostaviti dugoročne posljedice na njihovo mentalno i psihičko zdravlje, ali i na identitet'', smatra Čeko. Za nju su izrečene sankcije simbolične i neefikasne, jer političkim akterima omogućavaju da nastavljaju s praksama zloupotrebe. Posebno joj je to problematično kada se zloupotrebe događaju na mjestima poput škola i dječijih igrališta, jer takva praksa otvara mogućnosti da takvi prostori budu iskorišteni za nametanje ideoloških stavova, komercijalne agende ili bilo koji drugi vid manipulacije. ''Društvo koje mirno posmatra ovakve zloupotrebe šalje poruku da su djeca samo sredstva za postizanje ciljeva, a ne subjekti s pravom na zaštitu i dostojanstvo'', zaključuje Čeko.
