Kazna za loše upravljanje otpadom i do 100.000 maraka

Kao što je i u državama članicama EU-a, BiH, odnosno njezine entitetske vlade, moraju donijeti nove zakone koji će na poseban način regulirati upravljanje otpadom. Vlada Federacije BiH uputila je u parlamentarnu proceduru novi, dopunjeni Zakon o upravljanju otpadom kojim se prvi put definiraju posebne kategorije otpada

U posebne kategorije otpada spadaju ambalažni otpad, otpadna vozila, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume, električni i elektronički otpad, otpad koji sadrži azbest, koji sadrži PCB, otpad iz proizvodnje titanijeva dioksida, medicinski otpad, životinjski i građevinski otpad.

''Provedbenim propisima utvrdit će se kriteriji, rokovi i načini upravljanja posebnim kategorijama otpada, kao i kriteriji za obračun i plaćanje naknada za posebne kategorije otpada, način i rokovi izvješćivanja, obveznici izvješćivanja i plaćanja naknada te visina naknada za određene proizvode koji poslije upotrebe postaju posebne kategorije otpada, kao i drugi načini upravljanja za posebne kategorije otpada'', stoji u novom zakonu o kojem tek slijedi javna rasprava.

Naknade za posebne kategorije otpada trebale bi se uplaćivati u Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH. Prikupljena sredstva Fond bi potom raspodjeljivao županijama. Uvode se i “inspektori zaštite okoliša” koji bi trebali nadzirati na koji se način zapravo upravlja otpadom i provodi li se na terenu zakon, piše Večernji list. Iz Vlade Federacije BiH poručuju kako dosadašnji zakonski propisi nisu doprinosili učinkovitijem nadzoru nad upravljanjem otpadom.

Novim se zakonom, uz kategoriju “Posebni otpad”, uvodi i kategorija “Proizvođač i uvoznik otpada” te “Operater sustava”. Povećava se i novčana kazne za pravne osobe koje ne budu na zakonit način upravljale otpadom i ona iznosi od 10 do 100 tisuća maraka. Fizičke osobe koje ugrožavaju okoliš bit će kažnjene od 1500 do 5000 KM.

Pri donošenju novih propisa obavljene su konzultacije s Vladom Republike Srpske i Distrikta Brčko kako bi cijeli prostor BiH imao jasno definirane kriterije na koji način štititi okoliš i upravljati otpadom.

Iz Udruge poslodavaca komunalnog gospodarstva u FBiH, koja predstavlja 78 članica javnih komunalnih poduzeća u kojima radi 8000 radnika, više su puta kritizirali način na koji se troši proračunski novac koji se uplaćuje operaterima za upravljanje otpadom na prostoru Federacije BiH. Prema njihovu mišljenju, žalosno je da u FBiH nema ni jednog značajnog postrojenja za odvojeno prikupljanje otpada, a koji bi trebao izgraditi operater sustava upravljanja otpadom.

''O tome na koji način je novac trošen i raspodjeljivan, javnosti nisu dostupne informacije. Uglavnom, za prethodne četiri godine poznato je kako se nije osjetio ni najmanji pomak u pokretanju cirkularne ekonomije kako bi ta grana otvorila nova radna mjesta. Ne postoje ni jedan javni poziv, ni fond, ni operater o subvencijama za prikupljeni ambalažni otpad, ni jednu proceduru javnih nabava nisu proveli operateri sustava iako upravljaju “javnim novcem”, Fond je uputio nekoliko poziva za ulaganja u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje otpada u minimalnim iznosima. Nitko od spomenutih nije obavijestio javnost o prikupljenim sredstvima i njihovu trošenju, ni o tome jesu li operateri ispunili nacionalne ciljeve i kako'', upozorili su Vladu FBiH više puta iz Udruge poslodavaca komunalnog gospodarstva FBiH.