Katarska kriza se nastavlja

Od objave prekida diplomatskih veza s Katarom, grupa arapskih zemalja pod saudijskim vodstvom nastavila je s pritiskom na tu zaljevsku zemlju, iako su se pojavili znaci popuštanja napetosti, piše Xinhua.

Prošlog ponedjeljka su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, skupa s još nekoliko zemalja, prekinuli diplomatske odnose s Katarom, optužujući tu zaljevsku zemlju da podržava i financira "terorizam" kao i da se miješa u njihove unutarnje stvari.

Američki vojnici u Kataru

Diplomatski spor uslijedio je samo nekoliko dana nakon summita u Rijadu na kome je američki predsjednik Donald Trump pozvao sunitske arapske zemlje da izoliraju Iran i pružio je uvjeravanja svojim arapskim saveznicama da Iran "nikada neće posjedovati nuklearnu bombu".

Diplomatska kriza predstavlja najnižu točku u odnosima unutar Zaljevskog vijeća za suradnju od 1992. kada su u pucnjavi na saudijsko-katarskoj granici ubijena dvojica Katarana i jedan Saudijac.

Veleposlanik UAE u Sjedinjenim Državama, Yousef Al Otaiba, izjavio je u utorak da bi Sjedinjene Države trebale razmotriti izmještanje svoje zrakoplovne baze iz Katara i zatražio je od Trumpove administracije da iskoristi sredstva koja su joj na raspolaganju kako bi izvršila dodatni pritisak na Katar.

On je, ipak, izjavio novinarima u Washingtonu da arapske sile nisu poduzele nikakvu vojnu mjeru protiv Katara, u kome se nalazi desetak tisuća američkih vojnika u vojnoj bazi nedaleko od Dohe.

Upitan o pozivu američkog državnog tajnika Rexa Tillersona upućenom UAE i drugim zaljevskim zemljama da poduzmu mjere deeskalacije na ublažavanju krize, on je izjavio: "To se neće desiti".

Tillerson i američki ministar obrane Jim Mattis pokušali su da u telefonskim komunikacijama ublaže krizu između panarapskih zemalja.

Katar spreman saslušati brige

Razlike su eskalirale ranije kada su Trump i saudijski kralj Salman Bin Abdulaziz obećali jedinstveni front protiv Irana, optužujući Islamsku Republiku za "sponzoriranje terorizma" u Jemenu, Libanu i u drugim zemljama Bliskog istoka.

S druge strane, agencija UAE za civilnu avijaciju priopćila je da će poštovati odluku od 5. lipnja da zabrani svim katarskim aviokompanijama i avionima registriranim u Kataru da slijeću na državne aerodrome ili da krše njihov suvereni zračni prostor.

U nedjelju su predsjednik UAE, šejh Khalifa Bin Zayed Al-Nahyan, i saudijski kralj Salman Bin Abdulaziz Bin Saudnaredili da se iz humanitarnih razloga pomogne obiteljima iz tih zemalja koje žive u Kataru.

Kuvajt je također priopćio da je Katar spreman saslušati brige arapskih zaljevskih država koje su prekinule diplomatske i ekonomske veze s njim. Kuvajt provodi posredničke napore između zainteresiranih strana na okončanju krize.

Američki State Department priopćio je da je ostvaren napredak na rješenju krize između Katara i njegovih zaljevskih susjeda nakon što su se visoki američki dužnosnici sastali s ključnim akterima u sporu.

U jeku napetosti među arapskim zemljama, nekoliko država izrazilo je čvrstu podršku Kataru raznim sredstvima.

Turske kritike

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan kritizirao je sankcije uvedene Kataru, rekavši da one nisu ni humane ni islamske, i zatražio je od arapskih i zaljevskih zemalja da riješe krizu.
Tročlano izaslanstvo turskih oružanih snaga od ponedjeljka je u posjeti Kataru radi priprema za uspostavu vojne baze u toj zaljevskoj naftom bogatoj zemlji.

Turska je, skupa s Marokom, dostavila hranu u Katar.

Irački premijer Haider al-Abadi izjavio je da Irak odbacuje izolaciju svake zemlje u regiji Zaljeva , pozivajući na suradnju u sprječavanju financiranja terorizma.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je zabrinuta situacijom u Kataru, dodajući da bi zaljevske zemlje, skupa s Iranom i Turskom, trebale zajednički raditi na rješavanju regionalnog spora.

I njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel pozvao je na diplomatske napore u rješenju krize.

Iako je američki State Department pozvao arapske sile da ublaže pritisak na Zaljevsku državu, predsjednik Donald Trump je zatražio od Katara da prestane podržavati terorizam.