Karadžić pred sudom: Datumi, brojke i sudac protiv genocida

Prošlo je gotovo 21 godina otkada je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) podigao prvobitnu optužnicu za ratne zločine protiv Radovana Karadžića (1945.), bivšeg predsjednika Republike Srpske.

Optužnica protiv Karadžića podignuta je 25. srpnja 1995., u pritvor Međunarodnog suda stigao je 30. srpnja 2008., nakon što je proveo više od 13 godina izbjegavajući uhićenje, a suđenje, koje će trajati pet godina, počelo je 26. listopada 2009. godine.

Karadžića, jednog od arhitekata rata, kako ga neki nazivaju, Haaški tribunal okrivljuje za genocid počinjen u Srebrenici i još sedam bh. općina, okrivljuje ga i za teroriziranje stanovništva Sarajeva putem granatiranja i snajperskog djelovanja.

Prvobitna optužnica podignuta je protiv Karadžića i bivšeg generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića. Druga optužnica protiv njih dvojice potvrđena je 16. studenog 1995., i odnosila se na genocid i druge zločine počinjene na području Srebrenice. Optuženi su tada da su izravno odgovorni za zvjerstva počinjena u srpnju 1995. godine nad stanovništvom u zaštićenoj zoni Srebrenice, pod zaštitom Ujedinjenih nacija, što je za posljedicu imalo gotovo potpuno eliminiranje bosansko-muslimanskog stanovništva iz srebreničke enklave.

Pretresno vijeće 11. srpnja 1996. godine izdalo je međunarodne naloge za uhićenje Karadžića i Mladića.

Nakon što je 13 godina Karadžić bio u bijegu, 21. srpnja 2008. uhićen je u Srbiji, u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih nacija u Haagu prebačen je 30. srpnja, a njegovo prvo stupanje u MKSJ-u održano je 31. srpnja 2008. godine. Uime optuženog u predmetni spis uneseno da se ne osjeća krivim. Nakon što je Pretresno vijeće naredilo da se opseg suđenja smanji Tužiteljstvo je uklonilo niz općina i incidenata iz prethodne konsolidirane optužnice i bila je to najnovija operativna optužnica protiv Karadžića objavljena 19. listopada 2009.

Po toj optužnici uvodne riječi Tužiteljstva iznesene su u Haaškom sudu od 27. listopada do 2. studenog 2009. godine. Tužiteljstvo je iznijelo uvodnu riječ pred Pretresnim vijećem I u sastavu sudac Kwon (predsjedavajući), sudac Morrison, sudac Baird i sudac Lattanzi (rezervni sudac).

Tijekom suđenja, Karadžić je govorio da je on, zapravo, mirotvorac kojeg bi trebalo nagraditi, a ne optuživati. Četiri puta tražio je da se suđenje ponovi, ali mu je Sud svaki put odbacio taj zahtjev. Izmišljotinom je nazivao udruženi zločinački poduhvat (UZP) tvrdeći da se takvim navodima optužuje cijeli srpski narod.

Insistirao je na tvrdnji da se u Bosni i Hercegovini nije dogodio organizirani progon nesrpskog stanovništva, nego građanski rat i zločini iz osvete. Također, se branio kako su za mnoge sarajevske pokolje, koji se njemu stavljaju na teret - odgovorne snage Armije Bosne i Hercegovine, budući da se željela izazvati međunarodna reakcija.

Ostat će zapamćen i po izjavi da su ljudi zatočeni u logorima u svakom trenutku mogli napustiti koncentracione kampove.

Tužiteljstvo i obrana su iznijeli završne riječi u ovom predmetu od 29. studenog do 7. listopada 2014. godine. Tužiteljstvo je zatražilo doživotni zatvor za Karadžića, koji je u završnom obraćanju Sudskom vijeću iznio uvjerenje da će biti oslobođen.

Radovan Karadžić je u završnoj riječi istaknuo da ga samo zanima istina radi istine, međunarodnog zdravlja, te da ga ta istina oslobađa svake odgovornosti o pitanju genocida i drugih zločina počinjenih u BiH. Kazao je i da je broj žrtava u Sarajevu i Srebrenici "lažan i napuhan".

''Za vrijeme 1.200 dana rata u Sarajevu, gdje su žrtve? Registrirano je 6.000 žrtava, ali to su borci. Jedine žrtve su one koje su sami izazvali dok su čekale u redu za pomoć na pijaci Markale'', naglasio je.

Za Srebrenicu i Žepu, Karadžić je kazao da su izgubile status zaštićene zone, a da je muslimanska vojska pravila "ogrlice od srpskih ušiju i klala".

Suđenje u predmetu Karadžić trajalo je pet godina ili 500 sudskih dana. Ukupno 586 svjedoka je svjedočilo ili su dostavljene njihove pisane izjave. U predmetni spis je uvršteno više od 11.000 dokaznih predmeta.
Presudu Karadžiću donijet će vijeće kojim predsjedava južnokorejski sudac O-Gon Kwon, a čiji članovi su Howard Morrison i Melville Baird.

Međutim, ono što je zanimljivo, jeste da je Kwon predsjedavao Sudskim vijećem Haaškog tribunala koje je donijelo međupresudu u kojoj je ocijenilo da nema dovoljno dokaza da su srpske snage pod vodstvom ratnog zločinca Radovana Karadžića izvršile genocid u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.

Ta odluka donsena je 2012., iako je međupresudom od 16. lipnja 2004. godine Milošević proglašen krivim za genocid u sedam bh. općina. Točno osam godina kasnije O-Gon Kwon je u slučaju "Karadžić" nametnuo svoj stav da u sedam bh. općina nije počinjen genocid. Ipak nakon žalbe Tužiteljstva takva odluka je poništena i Karadžiću je ponovo na teret stavljen genocid u sedam bh. općina.