Karadžić: Olakšavao sam patnje civilima bilo koje nacionalnosti

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je u ponedjeljak od Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) da ga oslobodi svih optužbi, tvrdeći da tužitelji u nedavno okončanom dokaznom postupku nisu dokazali njegovu krivicu.

"Nigdje nema otisaka mojih prstiju na nedjelima. Svuda gdje sam se miješao, bilo je u korist ljudskosti i olakšavanja patnji civilima bilo koje nacionalnosti", istaknuo je Karadžić.

Karadžić, bivši predsjednik i vrhovni zapovjednik snaga Republike Srpske, optužen je za genocid počinjen u Srebrenici i u još sedam općina, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, te uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija (UN) za taoce.

On tvrdi da nije dokazano da su snage Republike Srpske tijekom rata u BiH počinile genocid ni u Srebrenici, ni u drugim općinama. "Tužiteljstvo nije dokazalo nikakvu moju odgovornost za zbivanja u Srebrenici, niti da je to bio genocid... Na Tužiteljstvu je da dokaže tko je ubijao i iz kakvih motiva", kazao je Karadžić, tvrdeći da je bilo 'ubijanja na osobnoj osnovi, iz osvete'.

Prema optužnici i ranijim presudama Tribunala, Vojska Republike Srpske, pod Karadžićevom vrhovnom komandom, strijeljala je više od 7000 Bošnjaka iz Srebrenice u danima pošto je 11. srpnja 1995. zauzela tu enklavu u istočnoj Bosni. Tvrdeći da Optužba nije ustanovila točan broj žrtava, Karadžić je rekao da je broj iz optužnice dio 'muslimanske propagande' kojoj je 'Tužiteljstvo podleglo' i 'dio igre koja unesrećuje narode i postavlja temelj za buduća neprijateljstva'.

"Tužiteljstvo nije iznijelo nijedan dokaz da sam ja pripremao, planirao i naredio genocid", rekao je optuženi i dodao da bošnjačke žene, djeca i starci iz Srebrenice nisu bili deportirani, već evakuirani nakon što su to sami zatražili, uz podršku UN-a. Obrana je zatražila da Karadžić bude oslobođen i optužbe za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u sedam drugih općina u BiH, na osnovu činjenice da ni Haški tribunal, ni Međunarodni sud pravde u svojim presudama nisu utvrdili da je tamo bio počinjen genocid.

Prema Karadžiću, Tužiteljstvo u Haagu nije dokazalo da su ijedan incident u Sarajevu počinile srpske snage, navodeći da grad nije bio pod opsadom njegove vojske. Sarajevo je, po njemu, bilo 'krajnje militarizirano', a 'vojska izmiješana sa civilima'. On je dodao da su srpski vojnici samo branili svoje kuće i predgrađa, a da njihovo vodstvo nije polagalo pravo, niti je namjeravalo da uzme 'muslimanske teritorije' u Sarajevu.

"Vatra je bila obostrana, a da je srpska strana pucala nasumice, Sarajevo bi izgledalo kao Dresden ili Mostar... Sarajevo nije ni ogrebano u poređenju s tim ruševinama", rekao je Karadžić. On je negirao i postojanje udruženog zločinačkog poduhvata u cilju trajnog i nasilnog uklanjanja nesrpskog stanovništva s velikih dijelova teritorije BiH. Premještanje stanovništva iz ratnih zona, po njemu, bilo je zakonska obaveza, uz pravo na povratak.

Optužbe za zlodjela u logorima širom BiH, Karadžić je također odbacio kao nedokazane, tvrdeći da su to bili istražni centri u kojima su bili zadržavani samo 'sudionici u oružanoj pobuni', dok su ostali, koji su 'greškom uhićeni', bili oslobađani. "Nedjela su činili pojedinci, a Tužiteljstvo nije dokazalo da je to bio dio državnog sistema", kazao je optuženi.

On je sugerirao da je uspostavljanje srpske vlasti bilo dogovoreno Cutileirovim sporazumom o reorganizaciji BiH u tri nacionalna entiteta. "Tužitelji će u srijedu odgovoriti na Karadžićev zahtjev za oslobađanje, a Sudsko vijeće će odluku donijeti naknadno", javio je BIRN - Justice Report.